Završna godišnja izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sveučilišta u Zagrebu predstavit će od 18. do 22. rujna najbolje studentske radove nastale tijekom godine kao rezultat nastavnoga procesa, priopćio je u četvrtak ALU.
Na izložbi će se moći vidjeti najbolji radovi studenata svih odsjeka akademije - slikarski, grafički, kiparski, nastavnički, animirani film i novi mediji, konzerviranje i restauriranje umjetnina. Završna izložba održat će se na lokacijama Akademije u Ilici 85 (glavna zgrada) i Jabukovcu 10, a ulaz je besplatan.
Ove godine ALU će, o svojoj 113. obljetnici, nagraditi originalnom studentskom grafikom prvih 113 posjetitelja izložbe.
Izložba će biti popraćena i na mrežnim stranicama Akademije www.alu.hr te Facebook profilu.
Kako je istaknuto, transformacijom tradicionalne završne godišnje izložbe studenata u multimedijalni projekt ALU Perspektiva nastavlja svoju bogatu tradiciju razvoja nove umjetničke prakse i povezivanja različitih umjetničkih formi. Kroz taj projekt, Akademija se otvara prema građanstvu, ali dodatno i prema stručnoj javnosti.
"Vjerujemo da je to dobar način da pokažemo kako se na ALU odgajaju generacije novih umjetnika koji će biti sposobni ostaviti svoj pečat u životu Zagreba i Hrvatske", izjavio je prilikom pokretanja toga projekta dekan ALU Tomislav Buntak.
Akademija likovnih umjetnosti ove godine obilježava 113. godišnjicu i jedna je triju umjetničkih akademija 350 godina staroga zagrebačkoga Sveučilišta. Osnovana je kao Viša škola za umjetnost i umjetni obrt na prostoru nekadašnjega Kraljevskog zemaljskog rodilišta.
Početak Akademije bio je organiziran oko rada šest atelijera tada najpoznatijih likovnih umjetnika - Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Roberta Auera, Otona Ivekovića, Bele Csikosa Sesije i Mencija Clementa Crnčića. Nacrte za njih napravio je Herman Bollé, koji je radom na katedrali te izgradnjom Mirogoja, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt odredio neke temeljne točke zagrebačkog urbaniteta.
Istaknuto je kako je Akademija od svojih početka snažno djelovala na čitav kulturni život Zagreba, a njezini nastavnici i studenti tijekom godina nastavili su oblikovati zagrebački vizualni identitet. Razdoblje od 1920-tih do 1940-tih godina na ALU je obilježeno snažnom osobnošću i radom Ivana Meštrovića, koji je u Akademijinoj ljevaonici odlio i svoje Indijance za Chicago te Grgura Ninskoga za Split. Jedno vrijeme na ustanovi je djelovala i arhitektonska škola Drage Iblera, autora poznatoga Drvenog nebodera.
Nastavnici ALU autori su i nekih od neprepoznatljivijih zagrebačkih spomenika - Kralja Tomislava, Zlatareva zlata, Augusta Šenoe, Tina Ujevića, Kumice i drugih, ali i spomenika u drugim gradovima, poput Ranjene golubica u Vukovaru. Neki od njih predstavljali su Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu i drugim poznatim međunarodnim izložbama i smotrama.
Akademija se tijekom svoje duge povijesti mijenjala te otvarala nove odjele i usmjerenja, uvodeći u program nove umjetničke prakse, ali istodobno čuvajući svoje tradicije, primjerice u kvalitetnoj nastavi crtanja.