Ljudi skloni ranom ustajanju mogli bi zahvaliti neandertalcima jer nova studija sugerira da bi drevne genetske mutacije mogle biti odgovorne za moderne cikluse spavanja. Tim istraživača s raznih američkih sveučilišta otkrio je da je DNK prenesen od dviju skupina predaka modernih ljudi - neandertalaca i denisovaca - možda bio praotac gena jutarnje osobe, piše New York Post.
'Ovo nam je bilo stvarno uzbudljivo i nije očekivano', rekao je Tony Capra, profesor i suvoditelj programa biološke i medicinske informatike na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, 'Neandertalci i denisovanaca prenijeli su nam DNK koji je povećao naše jutro, a to se zadržalo u modernim ljudskim populacijama'.
VEZANI ČLANCI:
Prošla su istraživanja povezala današnje biološke dobrobiti — primjerice plodnost i imunitet — s genima neandertalaca i denisovaca. U nedavnoj studiji, objavljenoj u Genome Biology and Evolution, istraživači su se pitali jesu li naši cirkadijalni ritmovi evoluirali od naših dalekih predaka na isti način.
Istraživači su primijetili da su geni koji su s vremenom postali sve češći povezani s tjelesnim cirkadijalnim satom, 24-satnim ciklusom koji diktira interne promjene ponašanja, mentalne i fizičke promjene. Znanstvenici su usporedili genome tri neandertalca i jednog denisovanca s genomima tisuća današnjih ljudi, posebno istaknuvši 246 gena odgovornih za regulaciju cirkadijalnog sata.
Sveukupno, pronašli su više od 1000 jedinstvenih genetskih mutacija u uzorcima skupina, identificirajući one koje su bile specifične za moderne ljude ili naše pretke - posebice varijante gena koje su se odnosile na unutarnji sat tijela. Odatle su znanstvenici otkrili mali broj varijanti koje dijele ljudi danas te neandertalci i denisovanci.
VEZANI ČLANCI:
Koristeći podatke iz britanske Biobanke, koja čuva genome i izvješća o zdravlju pola milijuna britanskih volontera, istraživači su otkrili da se ljudi danas s istim varijantama tjelesnog sata kao naši primitivni preci smatraju ranoraniocima. Znanstvenici su postavili teoriju da su prilagodbe na promjene okoliša krive za genetske mutacije koje ljude pretvaraju u 'jutarnje tipove'.
Dok moderni ljudi mogu pratiti svoje podrijetlo otprilike 300.000 godina unatrag do Afrike, na kraju su migrirali u Euroaziju, na višim geografskim širinama prije otprilike 70.000 godina, gdje se okoliš drastično razlikovao od afričkog s dužim danima ljeti i kraćim danima zimi.
Zatim je križanje s neandertalcima i denisovancima, koji su se nastanili u Euroaziji mnogo prije homo sapiensa, pomoglo širenju adaptivnog gena za spavanje koji ih je tjerao da se bude sa suncem. 'Ovo pomaže drugim vrstama poput vinskih mušica da se prilagode višim geografskim širinama gdje postoje veće sezonske varijacije u ciklusima svjetlo-tama i izloženosti ultraljubičastom zračenju', rekao je Capra za New Scientist, 'Mislimo da je isti slučaj bio i s Homo sapiensom'.
Znanstvenici objasnili što se od kojeg roditelja nasljeđuje: Od majke inteligencija, ali i ćelavost!
Ja sam fenomen, imam dve vrste DNK. Kad sam bil mlad sam mogel za vikend spavat do podne, a preko tjedna su me morale budit dve budilice, jedna uz krevet a druga na prozoru. Sad u mirovini se budim između 5 i 6 vikendom i radnim danom.