Blogerica Anita Karaman autorica je bloga duhovita naziva "Možeš se udat" koji je posveta najčešćoj reakciji prijatelja i obitelji na sve što Anita skuha. Zavirite u njezin blog i sve će vam postati jasnije, a ovaj recept za fermentirano povrće svakako morate isprobati.
Fermentirano povrće
Pripremite vodu za fermentaciju. Koristite filtriranu vodu, a ako je nemate, prokuhajte lončić vode i pustite je da se ohladi. Staklenke koje ćete koristiti dobro operite i posušite.
Pripremite povrće. Odaberite ono koje volite i koje je u sezoni, a najbolji rezultat imat ćete s tvrđim povrćem (mrkva, repa, rotkve, kupus, cikla, mahune, cvjetača, paprike, češnjak, luk...), dok je mekano povrće poput krastavaca, tikvica i rajčica osjetljivije pa radije krenite s nečim sigurnijim.
Povrće dobro operite i narežite na komade slične veličine, po želji. Možete složiti staklenku sa miješanim povrćem ili jednom vrstom. Položite staklenku na vagu i odbijte taru koju čini težina staklenke, tj. namjestite vagu na nulu. Posložite povrće u teglu i prelijte ga vodom. Nemojte je prepuniti, ostavite malo prostora za uteg kojim ćemo osigurati da je svo povrće uronjeno u vodu. Potrebno je, dakle, izvagati količinu povrća i vode kako bismo mogli izračunati količinu soli koja nam je potrebna. Ako, na primjer, povrće teži 500 g, prekrijte ga vodom koja teži dodatnih 500 g. Ukupna težina povrća i vode neka bude 1000 g. Maknite staklenku sa vage i procijedite vodu u posudu sa strane. Dodajte joj otprilike 2.5% soli u odnosu na težinu povrća i vode, dobro promiješajte da se sol rastopi i prelijte natrag u teglu preko povrća.
(težina povrća + težina vode) x 0.025 = težina soli koja je potrebna za fermentaciju
Ako imate 1000 g povrća i vode, množenjem sa 0.025 dolazite do količine od 25 g soli. Količina soli može varirati od 2 do 3 %, ovisno o vrsti povrća, ali 2.5% je srednja brojka s kojom nećete pogriješiti. Ako želite, sada dodajte nekoliko zrna papra, omiljenog
začina ili začinske trave u staklenku. Izuzetno je važno da povrće bude uronjeno u vodu i da ne viri na površini, u suprotnom možete očekivati pojavu plijesni. Povrće možete uroniti na način da površinu staklenke prekrijete prozirnom folijom, a zatim je
pritisnete ‘utegom’, npr. keramičkom posudicom, ili da napunite malu plastičnu vrećicu vodom, dobro je zavežete i nju koristite kao uteg.
Odložite staklenku na suho mjesto stabilne temperature (od 16 do 24 °C je idealno), npr. u špajzu. Nakon 2-3 dana voda u staklenci će se malo zamutiti, ali to je normalno. Provjerite stvara li se plijesan na vrhu. Povrće fermentirajte minimalno 5 dana, do maksimalno 2 tjedna. Nakon 7 dana kušajte povrće. Ne smije biti plijesni, a iz tegle se mora širiti blagi miris fermentiranog povrća sličan kiselom kupusu. Povrće treba biti hrskavo, slano, kiselkasto i ukusno. Ako ste dobili isti rezultat premjestite tegle u hladnjak, čime se fermentacija zaustavlja, a povrće ostaje spremno za konzumaciju, nadohvat ruke. Poslužite ga uz pečeno meso ili ribu, kuhana jaja, u sendvičima i tortiljama, a odličan su dodatak salatama.