Stalno se osjećate loše, umorni ste i iscrpljeni. Ne pronalazite uzrok za takvu malaksalost zbog koje ne možete normalno funkcionirati. Objašnjenje bi moglo biti u sindromu kroničnog umora.
– To je poremećaj koji uzrokuje neobjašnjivi, stalni i iscrpljujući umor. Život uz kronični umor ponekad može biti poprilično frustrirajući s obzirom na to da većina ljudi ne razumije što je kronični umor ni zašto i kako se razvija. Zbog toga je i izbor terapije često ograničen. Iako kronični umor ne utječe na skraćenje životnog vijeka, i te kako može utjecati na kvalitetu života – objašnjava doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender.
Razvoju kroničnog umora sklonije su mlade žene i žene srednje dobi nego djeca i starije osobe, a dva puta češće se dijagnosticira kod žena nego kod muškaraca.
Psihoterapeut i vježbanje pomažu
– Najčešće se kronični umor razvije naglo, u pratnji nekog oblika infekcije, primjerice, infekcije gornjih dišnih puteva ili mononukleoze. Nakon oporavka od inicijalne bolesti, osoba, nažalost, ne osjeća veliko olakšanje jer ostaje pretjerani umor i niz dodatnih simptoma. Mnoge osobe koje pate od sindroma kroničnog umora imaju tjelesne simptome za koje se liječničkim pretragama najčešće ne može pronaći uzrok. Uz kronični umor često se javlja i upala grla, problemi s pamćenjem i koncentracijom, opća bol, glavobolje, poteškoće sa spavanjem i osjetljivost limfnih čvorova – ističe Darija Vranešić Bender i napominje kako osoba mora biti neobjašnjivo, stalno i opetovano umorna da bi se dijagnosticirao sindrom kroničnog umora. Iako lijeka za sindrom kroničnog umora nema, među najuspješnijim terapijama za sada je kognitivno-bihevioralna terapija (razgovor s psihoterapeutom koji pomaže osobi da se nosi s poremećajem) te postupno vježbanje. Ostali oblici terapije uključuju lijekove.
Doručak je obvezan
No, veliku ulogu ima i adekvatna prehrana. Naravno, stimulansi i alkohol mogu negativno utjecati na organizam i zato ih treba izbjegavati.
– Neadekvatna prehrana može utjecati na smanjenje razine energije, a samim time izazvati osjećaj umora. Razvoju osjećaja umora mogu doprinijeti različiti prehrambeni čimbenici, primjerice, konzumiranje određenih pića za čiju razgradnju organizam troši velike količine energije, konzumiranje namirnica visokog glikemijskog indeksa – odnosno namirnica koje snažno povisuju razinu glukoze u krvi nakon obroka, konzumiranje određene hrane u pogrešno vrijeme te konzumiranje namirnica koje se teško probavljaju – upozorava nutricionistica.
I tu dolazimo do onoga na što nutricionisti uvijek upozoravaju – bez doručka ne izlazite iz kuće.
- Preskakanje doručka dovodi do niza pogrešaka poslije tijekom dana – organizam dolazi u stanje hipoglikemije (smanjene razina šećera u krvi), opada moć koncentracije, dolazi do smetenosti, anksioznosti, u nekim slučajevima i do agresivnosti (naročito u djece). Stoga tih desetak minuta utrošenih na pripremanje zdravog doručka ne treba smatrati izgubljenima. Valja uživati u komadima svježeg voća, integralnom kruhu ili žitaricama, mekinjama, nemasnom siru ili mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti (do 0,9%) te svježe iscijeđenom soku (poželjna mješavina voća i povrća). Tako se organizmu osiguravaju proteini, složeni ugljikohidrati i antioksidansi. Uz doručak obično se uzima i dnevna doza vitamina u obliku kvalitetnog multivitaminsko-mineralnog pripravka – zaključuje Darija Vranešić Bender.
>>Vratite energiju i riješite se umora – bez alkohola, ali s čokoladom
Gospođa Darija više se puta osramotila apsurdnim savjetima, stoga ne čudi da nastavlja takvom rabotom. "Valja uživati u komadima svježeg voća, integralnom kruhu ili žitaricama, mekinjama, nemasnom siru ili mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti (do 0,9%) te svježe iscijeđenom soku (poželjna mješavina voća i povrća)". Žitarice jesu poželjne. No moraju biti skuhane kao obrok, a ne pomiješane s pahuljicama, mislijem ili pretvorene u bućkuriše bez okusa i mirisa. Tu prvenstveno mislim na štetne pločice ili one rižine kekse koji ne vrijede bez obzira što piše da su iz ekološkog uzgoja. Pasterizirani mliječni proizvodi toksični su i treba ih izbjegavati, dok pravilo kombiniranja hrane ne dopušta kombiniranje voća i povrća jer se tako ometa probava. Ovo posljednje dokazano je radioskopijom, stoga bolje ne čačkati vraga. Voće je najpreporučljivije jesti 30-60 minuta prije ili 120 minuta poslije povrća.