Neupitno je da se s pojavom interneta, a onda i društvenih mreža, iz temelja promijenio način na koji komuniciramo. To uopće ne čudi, pogotovo ako znamo da je u današnje vrijeme 'online' više od 4,5 milijardi ljudi diljem svijeta, a društvene mreže koristi njih 3.8 milijardi. To znači da internet koristi gotovo 60 posto svjetske populacije, a pitanje je dana kad će, prema predviđanjima stručnjaka, i broj korisnika društvenih mreža porasti na više od pola svjetskog stanovništva....
I premda je danas mnogima život bez interneta nezamisliv, zbog njega smo više nego ikad izloženi polovičnim i/ili neprovjerenim informacijama, pa čak i potpunim lažima prezentiranima kao vijest - a najplodnijim tlom za njihovo širenje pokazale su se upravo društvene mreže.
Žene su potlačene! A kako je tek crnim ženama, onima koje su gej, transrodne, buntovne
Nedavno su TikTok i Instagram preplavili postovi i videa s naslovom "What I Eat In a Day" (ili Što sam pojeo/pojela u danu), a korisnici koji ih objavljuju uglavnom nemaju loše namjere već se temom prehrane bave iz zabave, no znajući i da hrana, izgled i oblik tijela zanima mnoge mlade ljude i tinejdžere.
@ericahoning 2021!!! LETS GET IT 😈 ##whatieatinaday ##model ##nyc ##fyp ##homemade ##healthyrecipes
♬ Elastic - Joey Purp
Ipak, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da pokretači ovakvih tema, svjesno ili ne, promiču razne poremećaje prehrane jer kod mladih potiču nezdrave usporedbe s drugima i ruše im samopouzdanje u najosjetljivijim godinama.
Dijetetičarka iz Brooklyna i osnivačica klinike 'The Nutrition Tea' dr. Shana Minei Spence prisjetila se kako je sličan trend bio prije desetak godina aktualan i na Instagramu, pa su razni influenceri dijelili fotografije svojih obroka.
Spence, koja je tad bila na početku karijere, priznaje da je u to vrijeme - baš kao i većina dijetetičara i nutricionista - i sama znala objaviti takav post ili fotku tanjura, misleći kako 'dijetetičari to rade': pogotovo jer su joj ljudi stalno prilazili s istim pitanjem, 'Što ona jede'...
Htjela je, kaže, drugima pomoći u planiranju obroka, no danas shvaća kako takve fotke i objave obično nose više štete nego koristi.
- Nije mi tad uopće palo na pamet kako bi to moglo utjecati na nekog s poremećajem prehrane i da se ne bismo trebali tako uspoređivati s drugima - kaže ona.
@vegan.inspo fruit bowls >>> candy 🍑🥭🍎 ##vegan ##veganteen ##aesthetic ##whatieatinaday ##fruit ##cmbyn
♬ mystery of love - ava 🦋
Psihologinja i autorica dr. Colleen Reichmann najviše se bavi upravo raznim poremećajima prehrane, a misli da spomenute videozapise najviše objavljuju 'mlade i vitke djevojke koje ni nisu sklone debljanju', pa su po svojoj fizičkoj građi, dodaje, na neki način i privilegirane.
- One promoviraju izgled koji je većini i uz najrigoroznije dijete nedostižan; jer težinu i oblik tijela 95 posto određuje genetika, a ne hrana ili vježbanje - kaže Reichman.
To je, dodaje, posebno problematično kad osoba koja objavi video vlastito tijelo koristi 'u marketinške svrhe': jer s tim sugerira da je pozitivan odnos s hranom privilegija onih sa savršenom građom.
-Tinejdžerice i mlade djevojke najugroženija su skupina za poremećaje prehrane poput anoreksije ili bulimije, a upravo je to skupina koju će ovakvi videozapisi najviše privući, jer prikazuju niskokalorične obroke i grickalice - rekla je Reichman za portal Health.
Dr. Spence je, kako je ispričala, prije desetak godina na Instagramu također objavljivala slike svojih tanjura, no danas tu platformu koristi da upozori na eventualnu štetu koja nastaje zbog pogrešnog načina prehrane, 'krive' dijete ili posta, a često kaže i da ne postoji 'savršena prerana', već samo ona koja nam odgovara ili ne.
Cijelo vrijeme krivo stavljate maskaru: Pogledajte puno bolji način!