U svakom satu u danu možemo stoput učiniti nešto za svoje zdravlje.
Prilika za to pruža nam se svaki put kada udahnemo. Većina ljudi diše plitko i u minuti to prosječno učini čak 18 puta. Daleko je učinkovitije udisaje prorijediti i, dakako, produbiti.
Disanje je aktivnost koja priskrbljuje, ali i troši jako puno energije, uz pravilno disanje taj utrošak može biti puno manji, a korist neusporedivo veća.
– Upravo disanjem organizam dobiva većinu potrebne energije. Tek zbog neadekvatnog načina disanja ili nedostatka kvalitetnog zraka raste udio energije koju dobivamo iz hrane – kaže Zlatko Pejić, stručnjak u području osobne ekologije, makrobiotike i prirodnih stilova življenja u Makronovi.
Većina diše po automatizmu i toj vitalnoj funkciji našeg organizma ne posvećuje minimalnu ili nikakvu pažnju. U užurbanoj svakodnevici lako je smetnuti s uma da svaki duboki udisaj prate pokreti mišića, koji tada masiraju unutarnje organe, pospješuju probavu i apsorpciju hranjivih tvari, ali i odbacivanje toksina.
Također, disanje regulira rad srca i krvni tlak, protok energije i učinkovitost većine fizioloških funkcija. Duboko disanje pojačava i protok limfe, što ubrzava izbacivanje štetnih tvari, pa je jasnije zašto je pravilno, duboko disanje tako snažna detoksikacijska metoda.
Nemoguće je stalno biti koncentriran na disanje, ali odličan je početak po nekoliko minuta svakog jutra i večeri posvetiti pravilnom disanju, kaže naš sugovornik.
Brojenje za orijentaciju
I u nas danas postoje seminari na kojima se može naučiti pravilno disati, ali prva je zakonitost, koju svi možemo usvojiti i bez mentora, disati sporo i duboko.
Na netu su dostupni brojni savjeti o tome kako usvojiti nove, pravilnije navike disanja unutar svoja četiri zida, a jedna od poznatijih metoda dubokog disanja je i ona koju je u svojim bestselerima opisao autor brojnih knjiga samopomoći Anthony Robbins.
U ugodnom, opuštajućem okružju valja duboko udahnuti i za vrijeme udisaja nabrojiti do četiri. Dah potom valja zadržati sve dok se ne nabroji do 16. Izdah također treba biti dug, sve dok se nabroji do osam. Brojenje nije nužno samo po sebi, ono služi samo da bismo postigli željeni omjer; držanje daha treba trajati četiri puta dulje nego udah, dok bi izdah trebao biti dvostruko dulji od udaha.
Češće idite u prirodu
Savjet je sve ponoviti deset puta barem ujutro i navečer, a još bolje bi bilo tu novu naviku provoditi pet puta dnevno. I, dakako, ne zaboraviti da pri svakom udisaju i izdisaju treba disati i trbuhom i donjim te gornjim dijelom pluća.
Drugim riječima, tim redoslijedom treba puniti tijelo kisikom, te istim putem, počev s uvlačenjem trbuha, zrak istiskivati.Inače, slabiji je spol skloniji disati pliće od muškaraca.
Žene, slikovito rečeno, umjesto trbuhom pretežito dišu samo prsima. Pri prsnom se disanju prsni koš, pak, proširuje prvenstveno bočno, a dah je tada površinski, kratak i brz. Stoga bi upravo nježniji spol trebao povesti više računa o pravilnom disanju. Dakako, nije bitno samo kako dišemo, nego i gdje dišemo, odnosno što udišemo.
Stoga, što češće u prirodu, na svježi zrak, a kad nismo u prilici valja barem što češće provjetravati prostorije u kojima boravimo. Važno je naznačiti, upozorava naš sugovornik, da je svako disanje individualno te za svaku osobu valja naći optimalno rješenje unutar njenih bioloških predispozicija.
– Pravilno disanje ne bi trebalo značiti unificirano disanje, koje svi trebaju primjenjivati. Važno je težiti povećanju osobnih kapaciteta – kaže naš sugovornik koji za sve koji čitaju ovaj članak ima i dodatnu preporuku.
– Zaustavite se na trenutak u čitanju, osvijestite kretanje svog daha, duboko udahnite, a potom polako izdahnite. Osjećate se bolje, zar ne?
1. Čovjek u danu u prosjeku udahne između osam i devet tisuća litara zraka i napravi između 21.000 i 22.000 udisaja
2. Disanje se dijeli na duboko ili abdominalno te plitko, odnosno prsno disanje. Abdominalno prirodno dišu mala djeca, u odrasloj dobi obično se to napušta i većina diše plitko
3. Kad se diše plitko, prsno se obično u minuti udahne oko 18 puta i pritom unese 7500 prostornih centimetara zraka.
4. Ideal kojem bi trebalo težiti je smanjivanje broja udisaja na samo šest do osam u minuti. Istovremeno, obujam udahnutog zraka trebalo bi povećati na 12.000 prostornih centimetara
5. Detoksikacija organizma danas je jako in, ali se zaboravlja da tu potrebu naše tijelo čak 70% ispunjava kroz disanje (20% kroz kožu te 10% kroz mokraću i stolicu). Zanimljivo je da mozak preuzima čak 20% udahnutog kisika
>>Ovi simptomi mogu vas lako zavarati. Možda je riječ o alergijskoj astmi
>>Isprobajte nastariji i najučinkovitiji način čišćenja organizma