Što jedemo je važno, no možda je i važnija činjenica koliko dugo konzumiramo obroke. Barem ako je riječ o količinskom unosu hrane, a time i kalorija u organizam. Tvrde to znanstvenici iz Teksasa koji su proveli istraživanje na skupini ljudi koju su podijelili na dvije grupe.
U jednu su grupu smjestili ljude normalne težine, a u drugoj pretile, piše MyFoxChicago. Svi oni dobili su priliku pojesti isti obrok u različitim okolnostima. Prva je uključivala opušteno ozračje i dugotrajnije uživanje u hrani dok je druga zahtijevala što bržu konzumaciju obroka. Uočeno je da su tijekom sporih obroka, koji su trajali oko 22 minute, ljudi u obje skupine pojeli manje negoli tijekom brzinskih devetominutnih obroka.
Iako su svi potvrdili kako su nakon dužih obroka manje gladni te se općenito bolje osjećaju, samo kod ispitanika normalne težine uočeno je da su količinski smanjili unos hrane.
- Jedan od mogućih razloga za smanjenu konzumaciju hrane je taj što sporije jedenje ljudima omogućava da bolje osjete sitost - kazao je autor studije s odsjeka za kineziologiju na Sveučilištu u Teksasu. Kazala je i kako sporo jedenje povećava unos vode u organizam i ''otjecanje'' želuca.
>>Drastična mršavljenja: Oni su smršavjeli od 50 do 200 kilograma