Preskakanje večere, poboljšanje ravnoteže i jedenje orašastih plodova samo su neke od ključnih strategija za dug i zdrav život. U svojoj najnovijoj knjizi ‘Kako ne stariti’, dr. Michael Greger iznosi znanstveno potkrijepljene metode koje mogu pomoći u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem, piše The Sun. Pedesetjednogodišnja američka liječnica kaže: ‘Umjesto našeg trenutnog pristupa usmjerenog na liječenje pojedinačnih degenerativnih bolesti, zašto ne bismo usporili proces starenja? Dobra vijest je da postoji mnogo stvari koje možemo učiniti kako bismo produžili životni vijek - imamo toliku moć u vlastitim rukama’.
‘Dok smo nekad vjerovali da je genetika glavni faktor dugovječnosti, sada znamo da to nije točno. Studije o jednojajčanim blizancima pokazuju da se samo 20 do 30 posto razlika u životnom vijeku može pripisati genetici, dok je do 70 posto rezultat naših vlastitih izbora’, dodaje. Evo nekoliko jednostavnih promjena načina života koje dr. Greger preporučuje:
Fasting (post): Post daje našem tijelu prijeko potreban odmor od probavnih aktivnosti, omogućujući stanicama da se bore protiv starenja, slobodnih radikala i upala. Mnogi ljudi odluče preskočiti doručak ili odgoditi obroke za kasnije u danu, ali ključ je preskočiti večeru i konzumirati više kalorija tijekom dana. To će vam osigurati više energije kad vam je potrebna, a probava hrane prije spavanja može negativno utjecati na vaš san.
Pametno grickanje: Konzumacija orašastih plodova smanjuje rizik od smrti zbog moždanog udara, srčanih bolesti, respiratornih bolesti, infekcija, dijabetesa i raka. Uzmite šaku orašastih plodova s malo voća za međuobrok koji prkosi godinama. Bobičasto voće je posebno korisno jer poboljšava rad mozga, imunitet i vid, te smanjuje upale nakon vježbanja.
Zelena prehrana: Najvažniji faktor dugovječnosti je konzumacija voća i povrća. Biljke imaju biološke procese koji im omogućuju preživljavanje, a te moći možemo iskoristiti jedući ih. Zeleno lisnato povrće treba biti svakodnevno na vašem tanjuru jer jača imunološki sustav i štiti od negativnih učinaka zagađenja zraka, pa čak i gubitka sluha povezanog sa starenjem.
Zdrava crijeva: Bakterije u našim crijevima igraju važnu ulogu u cijelom tijelu. Sretan crijevni mikrobiom podržava imunitet, mentalno zdravlje i hormonsku ravnotežu, što smanjuje rizik od bolesti. Crijevo voli vlakna, stoga jedite mahunarke i cjelovite žitarice, poput smeđe riže, zobi, raži i pira. Sojino mlijeko također poboljšava zdravlje crijeva i smatra se najboljim izborom među biljnim mlijecima.
Tjelovježba: Redovita tjelovježba smanjuje upalu, smanjuje oštećenja DNK i poboljšava kognitivne funkcije. Hodanje nakon obroka može sniziti šećer u krvi jednako učinkovito kao neki lijekovi. Čak i kratko vježbanje od 20 minuta može produžiti vaš život za sat vremena, a održava nas fleksibilnima i sprječava probleme koji uzrokuju mnoge prerane smrti. Vježbe otpora, poput dizanja utega, posebno su korisne za žene zbog hormonalnih promjena koje utječu na gustoću kostiju.
Jačanje imunološkog sustava: Imunološki sustav prirodno slabi s godinama, a zarazne bolesti su četvrti vodeći uzrok smrti starijih osoba. Redovita tjelovježba, dovoljno sna, konzumacija voća i povrća te meditativne aktivnosti koje smanjuju stres, mogu podržati imunološki sustav.
Prevencija zatvora: Zatvor može biti neugodan i predznak drugih bolesti. Naprezanje tijekom odlaska na WC može dovesti do hijatalne kile ili poremećaja srčanog ritma. Dnevna tjelovježba, unos dovoljno vode i vlakana pomoći će u prevenciji zatvora. Zdjelica kaše sa žlicom mljevenih lanenih sjemenki odličan je izvor vlakana i može pomoći u mršavljenju.
Zdravlje mozga: Vrijeme između dijagnoze demencije i smrti je prosječno pet godina, ali demencija nije neizbježna. Najbolji savjet je: ono što je dobro za mozak dobro je i za srce - održavanje niskog krvnog tlaka i kolesterola koristi oba organa. Povrće, mahunarke, voće i cjelovite žitarice trebaju zamijeniti meso i mliječne proizvode. Izbjegavajte pušenje, ograničite alkohol, dovoljno spavajte i održavajte zdravu težinu. Post, mentalne igre i kurkuma također mogu pomoći.
Seksualno zdravlje: Seksualna aktivnost ima blagotvoran učinak na fizičko i mentalno zdravlje. Endorfini oslobođeni tijekom seksa poboljšavaju rad stanica. Zdrave navike mogu smanjiti rizik od erektilne disfunkcije. Nedavna studija pokazala je da svaka dodatna dnevna porcija voća ili povrća može smanjiti rizik od erektilne disfunkcije za 10 posto. Žene također imaju koristi od ovih navika jer visok kolesterol i krvni tlak smanjuju seksualno zadovoljstvo. Simptome menopauze poput suhoće vagine treba ozbiljno shvatiti i razgovarati s liječnikom o mogućnostima liječenja. Dobra cirkulacija, koju podržavaju flavonoidni fitonutrijenti iz luka i jabuka, također pomaže.