Kaj nisu jeli naši stari, logičan je naziv za domjenak koju priprema škvadra odrasla u Trnskom. Naselje izgrađeno na prigradskoj ledini koncipirano (hrvatski: začeto) prije točno pola stoljeća i bilo je posljedica “društvenog” plana. U dokumentima je označeno terminom orvelovskog prizvuka “mikrorajon”. Prema predaji netko domišljat angažirao je Gustava Krkleca da smišlja nove toponime i duhoviti je pjesnik skovao vrlo zgodan, za urbane novake u naselju izgrađenom na pustopoljini uz željezničku prugu Zagreb-Sisak, uz selo Savski gaj.
Mi klinci u Trnskom nismo se ni jednog trenutka pomirili s činjenicom života u tipiziranom naselju bez povijesti i tradicije. Naprotiv, pravili smo se pred sobom i drugima kako je Trnsko nešto vrlo osobito, a živjeti u Trnskom nezamisliva je privilegija o kojoj drugi Zagrepčanci mogu samo sanjati.
Stvaranje modernog urbanog instant identiteta pretvorilo se u glavnu djelatnost kojom smo se danonoćno bavili. Svaku naviku i oblik druženja pretvarali smo u urbani ritual. Stvarali smo svoja pravila ponašanja nastojeći se prema postojećim društvenim normama odnositi što je više moguće – asocijalno.
Zato će se na fešti u subotu u kafiću Mrav sportske dvorane u Trnskom služiti ono Kaj nisu jeli naši stari, totemska hrana: kuhana volovska glava i rep. Nezgrapno jelo koje traži posebno posuđe za dugo, nepraktično iskuhavanje jamči pun, izvrstan okus i krepku juhu nakon koje se može neumjereno potegnuti iz čaše.
Jako nam se dopalo kako ovom prilikom možemo na način tipičan za Trnsko reagirati na to kako je naša prehrambena birokracija potaknuta briselskom počela braniti mesarima prodaju pojedinih dijelova junećeg mesa. Izlika je bila kravlje ludilo, a zabrane koje su usljedile stvorile su komičan privid iznimne pogibelji kojima lude krave prijete hrvatskom puku. Što je točno zabranjeno a što nije danas rijetko koji mesar točno zna, a još manje kako objasniti “znanstvenu” utemeljenost pojedinih restrikcija. Teorija vjerojatnoće, s druge strane, jasno govori kako na građanina Hrvatske vrijeba veća mogućnost da ga posred čela zvekne meteor nego što će nakon užitka u jelu skuhanom od nepoćudnog komada junetine skončati u mukama shrvan kravljim ludilom.
Totemska hrana obilježava pola stoljeća Trnskog
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.