Europsko nogometno prvenstvo tek je završilo, a sportska i ostala publika pred televizijskim ekranima može uživati u novom spektaklu. Riječ je o 33. po redu Olimpijskim igrama koje se ove godine održavaju u Parizu. Krajem srpnja i prvom polovicom kolovoza u francuskoj prijestolnici svoje snage odmjerava preko 10 tisuća sportašica i sportaša u 329 natjecanja kroz 32 sporta, tvoreći tako najsloženiju priredbu ove vrste na svijetu.
Osim što su se Igre nakon 12 godina i Londona vratile u Europu, postoji još nekoliko detalja po kojima se aktualno natjecanje posebno ističe. Prije svega, Igre u Parizu predstavile su novi olimpijski sport, urbani plesni stil naziva breaking, te je ova godina prva s potpunom brojčanom ravnopravnosti muškaraca i žena na sportskim borilištima. Također, obilježava se stota godišnjica od posljednje Olimpijade u Gradu svjetla, koji ulazi u društvo Londona kao drugi grad s tri domaćinstva Olimpijskih igara.
GALERIJA: FOTO Zlatko Dalić bio je jedan od mnogih poznatih na koncertu u čast Oliveru
Prava na prijenos i ove godine polaže Hrvatska radiotelevizija, koja se nakon turbulentnog i neizvjesnošću obilježenog Tokija vraća u nikad boljem izdanju. Naime, Hrvatska je uz Španjolsku i Francusku, koja je domaćin priredbe, jedna od samo tri europske države koje OI iz Pariza emitiraju u Ultra HD kvaliteti. Na taj način kod gledatelja se izaziva osjećaj neposrednosti, a za što bolji doživljaj brine se i brojno osoblje ispred i iza kamere, s dodatnim naglaskom na ceremoniju otvaranja koju je po prvi put komentirala jedna žena, Zrinka Grancarić iz Informativno-medijskog servisa. Ulogu voditelja projekta obnaša Stjepan Balog, omiljena komentatorska figura u hrvatskom sportskom eteru i naš sugovornik.
HTV od ove godine po prvi put Olimpijske igre prenosi u UHD signalu, što to znači za gledatelje ispred televizijskih ekrana?
To znači da će imati vrhunski doživljaj slike koja je otprilike četiri puta bolja od "obične" HD slike s većim kontrastom i izraženijim bojama. Svjedoci smo činjenice da je veliki broj građana Hrvatske kupio televizore najnovije generacije, a nema gdje gledati UHD program. Sport je idealan poligon za ispitivanje novih tehnologija i vjerujem da će gledatelji biti zadovoljni. Dobivamo puno upita oko toga što je znak da su ljudi zainteresirani. Uputio bih ih na naše mrežne strane (www.hrt.hr), ali i stranice Odašiljača i veza (www.oiv.hr) gdje će dobiti sve tehničke podatke kao i podatke o pokrivenosti signala u Hrvatskoj.
Hoće li UHD postati ustaljena praksa za sportske prijenose na HTV-u?
Sam naziv eksperimentalan govori da je riječ o početku jednog tehnološkog procesa. Međutim, tako smo počeli s eksperimentalnim emitiranjem u HD rezoluciji u Pekingu 2008. i Londonu 2012., pa je takva slika sada postala televizijski standard.
Po čemu se razlikuje organizacija Olimpijskih igara u odnosu na ostale sportske događaje?
Riječ je o najsloženijem sportskom eventu u kojem se na jednom mjestu nalazi 10 tisuća sportaša i tridesetak različitih sportova. Za razliku primjerice od Europskog prvenstva u nogometu gdje se unaprijed zna tko će i u kojem terminu igrati, ovdje je sve izuzetno komplicirana struktura koja se mijenja iz dana u dan. Kad samo vidite te silne Excel tablice s planom prijenosa, trasa i natjecanja, nije lako sve to pohvatati. Pripreme za ove Olimpijske igre počele su prije dvije godine i veći dio posla obavljen je nekoliko mjeseci ranije. Ovo je samo šlag na tortu, koju će, nadam se, ukrasiti hrvatski sportaši dobrim rezultatima. Bez dobrih rezultata naših sportaša niti vrijednost ovog projekta neće biti adekvatna.
VEZANI ČLANCI:
Posljednje Igre u Tokiju obilježili su problemi uzrokovani globalnom pandemijom. Je li vam laknulo što se organizacija vraća svom normalnom toku i po čemu je ovogodišnja Olimpijada posebna?
Posljednje "prave" europske olimpijske igre bile su one u Londonu 2012. godine. Za nas je to super jer su sva najbolja natjecanja u "prime-timeu" i dostupna širokom krugu gledatelja. Sam Tokio protekao je u apsolutnom strahu od pandemije, tresli su se sportaši da ne budu pozitivni i natjerani u karantenu, ali i mi medijski djelatnici kojima je prijetila ista sudbina. Sad kad gledamo ove snimke dodjele medalja s maskama izgleda kao s drugog planeta, ali to je bila realnost. Sada smo ponovno "slobodni" i očekujemo spektakularna natjecanja.
U kakvom će sadržaju publika moći uživati tijekom Olimpijskih igara i u kojem obujmu?
Kompletni drugi program Hrvatske televizije će od 26. srpnja biti posvećen Olimpijskim igrama. Krećemo svaki dan u 8 ujutro i završavamo u 1 sat poslije ponoći. U tom razdoblju pokušat ćemo uživo prikazati sve nastupe hrvatskih sportaša i ostale najjače stvari iz Pariza. Ono što ne stane na HRT2, plasirat ćemo na našu OTT platformu HRT-i gdje također možete gledati olimpijska natjecanja uživo. Tu su i naše kolege s radija koji pripremaju cjelodnevni program kao i bogato praćenje na našim društvenim mrežama.
Planirate li kakvu specijaliziranu emisiju?
Planiramo emisiju pod naslovom CROissant koja će se emitirati uživo iz Pariza svake večeri oko 22 sata i 30 minuta kad završi akcija na olimpijskim borilištima. U toj emisiji gostovat će hrvatski sportaši, vidjet ćemo javljanja s ulica Pariza i sve ostale aktualnosti.
Pripremate li novitete i u komentatorskom kadru?
Naše najveće pojačanje, kao i obično, bit će kolegica Zrinka Grancarić iz Informativno-medijskog servisa. Ona se već dokazala u olimpijskom programu, pamtimo je po sjajnim komentarima jedrenja, a ovdje će imati posebnu čast biti prva žena u samostalnoj Hrvatskoj koja će komentirati svečanost otvaranja uz kolegu Marka Šapita.
Pojačat će nas i Željko Vela, Ivan Jurković i Jura Ozmec koji će komentirati sažetke dana na kraju programa, a uz to i odraditi poneki prijenos. Ponosni smo i na ekipu sukomentatora – sve redom bivših sportaša i olimpijaca među kojima su Martina Zubčić-Dušak, Robert Seligman, Zoran Primorac, Marko Banović.
Jesu li vas iznenadile pozitivne reakcije na recentni nastup profesorice Tihane Nemčić u ulozi stručne analitičarke na HTV-u? Slijedom toga, nedostaje li žena u domaćem sportskom medijskom prostoru?
Nisu me iznenadile pozitivne kritike jer Tihanin rad pratimo dosta dugo. Znali smo da će biti dobra jer poznaje i prati nogomet, obrazovana je i elokventna. U jednom dijelu EURA boravio sam u Njemačkoj i vidio kako rade kolege s ARD-a i ZDF-a. Oni su daleko odmaknuli u tom segmentu i kod njih je omjer muških i ženskih analitičara i komentatora skoro 50-50%.
Mi smo krenuli tim prvim korakom na ovim prostorima i vjerujem da će polako i drugi prihvatiti ovakav korak.
Što priželjkujete od hrvatskih sportaša u Parizu?
Volio bih da Hrvatska nastavi s razinom osvajanja odličja kao na dosadašnjim igrama, dakle od 6 do 10 medalja. Kad se gledaju analize broja osvojenih odličja u odnosu na broj stanovnika uvijek smo pri samom vrhu. No, i to zna biti varljivo ispred nas je Jamajka koja osvaja medalje u samo jednom sportu – atletici, dok je Hrvatska u Tokiju osvojila medalje u 5 sportova.
Projekt Olimpijskih igara pripremali ste usporedo s Europskim prvenstvom u nogometu. S kakvim ste se izazovima susretali u tom periodu?
Najveći izazov bila je vremenska blizina dva natjecanja. Do sada je uvijek bilo barem mjesec dana stanke između njih. Ovo je prvi puta da je manje od 14 dana od finala EURA do otvaranja Olimpijskih igara, tako da nismo stigli doći do zraka. No, moramo se tome prilagoditi.
Ako izuzmemo nogomet, kako ste zadovoljni zastupljenošću drugih sportova na programima HTV-a? Postoje li ambicije, a zatim i mogućnosti za uvođenje sportskog kanala po uzoru na HTV-ov Treći program prije dvadesetak godina?
Bojim se da to nije pitanje za mene. O takvim strateškim odlukama odlučuje se na vrhu televizije i u vrhu politike. Tu je i Agencija za elektroničke medije kao regulatorno tijelo.. Mi u Sportskom odjelu uvijek imamo ambicije za takve ideje.
FOTO Zagrebački Hipodrom u niskom je startu za spektakl! Pogledajte kako teku pripreme za dolazak svjetske senzacije
Možete li usporediti posao komentatora danas i iz vremena vaših početaka? Koji je utjecaj novih tehnologija na pripremu sportskih prijenosa?
Zaista su promjene nevjerojatne i sve brže. Nekada smo sve radili ručno, upisivali podatke u svoje bilježnice i na papir, a sada... Primjerice press centri u Njemačkoj na Europskom nogometnom prvenstvu nisu u svojim prostorijama imali niti jedan list papira, niti jedan printer. Sve odlazi u virtualni prostor, a osim komentiranja utakmice komentator mora biti i "multipraktik" reagirati uživo i osluškivati reakcije s interneta i društvenih mreža.
Hrvati su na glasu kao veliki obožavatelji sporta i sportskih događanja. Iz tog aspekta, kako komentirate nedavne prigovore publike na izostanak prijenosa finala Wimbledona kao najpopularnijeg teniskog turnira na svijetu?
Meni su potpuno jasni ti prigovori ljubitelja sporta, no vremena se mijenjaju. Nekada smo bili jedina televizija na tržištu i mogli smo kupiti sportska prava koja smo htjeli. Sada su i drugi tu i baš zbog nesmiljene borbe specijaliziranih sportskih kanala i teleoperatera cijene sportskih prava na našim prostorima narasla su i preko 1000 posto u posljednjih nekoliko godina. U nekoliko rečenica teško je objasniti taj problem.
S druge strane, naš budžet je ove godine najvećim dijelom otišao na Euro i Olimpijske igre, i mi imamo ograničenja. I drugi programi na HRT-u žele svoje, morate imati, zabavni, dokumentarni i obrazovni i glazbeni program a financije su već dugo iste.
Imate li kakve posebne planove za jesen po pitanju otkupa prava na prijenos novih sportova poput Formule 1, nove sezone NBA lige ili slično?
Za sada nema posebnih planova. Realno je očekivati da prijenosi komercijalnih sportova za koje pitate nisu u fokusu javne televizije. Po meni bi najveći cilj trebao biti praćenje nastupa hrvatskih sportaša, klubova i reprezentacija što i jest naša javna uloga.
VIDEO Ovo je pozadina otkazivanja koncerta Taylor Swift