Školstvo je uspješno ako znanja koja su učenici stekli u školi mogu primijeniti na rješavanje problema u svakodnevnom životu ili, točnije, za ravnopravno sudjelovanje u suvremenom društvu koje pred ljude stavlja sve zahtjevnije i kompliciranije zadaće.
U ovom kontekstu manje je važno činjenično znanje, a više sposobnost učenika da u okolnostima u kojima se prije nisu našli to znanje primijene. Suvremena društva ne cijene toliko činjenično znanje, nego ono što učenici s tim znanjem mogu učiniti i postići.
Međunarodni program za procjenu učenika (PISA), koji djeluje u okviru OECD-a, ispitao je 510 tisuća učenika koji imaju od 15 godina i tri mjeseca do 16 godina i dva mjeseca, koji predstavljaju 28 milijuna svojih vršnjaka iz 65 zemalja, pa i iz Hrvatske.
Grafika: Milan Ilić
Testirani su matematika, razumijevanje pisanog teksta, znanost, kreativno rješavanje problema i financijska pismenost. Zadaci su vrlo precizno definirani i točno se zna koje se sposobnosti mjere kojim zadatkom. U analizi rezultata matematička pismenost ističe se kao najznačajnije područje.
Na svim područjima testiranja najbolje rezultate postigli su učenici iz kineskog grada Šangaja. Oni su na matematici skupili 613 bodova, dok su naši učenici skupili 471 bod, što je 23 boda ispod prosjeka.
Kada se usporede, ispada da kineski 15-godišnjaci imaju znanja i sposobnost primjene tog znanja kao hrvatski mladići i djevojke od 18 i pol godina! U znanosti i u čitanju i razumijevanju teksta hrvatska su djeca također ispod prosjeka, a naša se zemlja nalazi na svim područjima negdje na početku zadnje trećine ljestvice, što vrlo rječito govori o tome da obrazovni sustav u našoj zemlji ne daje znanja i sposobnosti koje se traže u suvremenom društvu.
Analize podataka vrlo su detaljne, a na internetskoj stranici PISA-e moguće je raditi i usporedne analize. Stručnjaci okupljeni oko ovoga projekta ističu da bi obrazovne vlasti zemlje koja nema dobre rezultate trebale istražiti kakve su promjene u sustavu školstva provele one zemlje koje ih imaju, ali i one čiji su učenici u posljednjih deset godina znatno poboljšali svoje rezultate na testovima. Možda bi naše ministarstvo zaduženo za obrazovanje moglo zaroniti u ove materijale i vidjeti zašto su kineska djeca toliko bolja od hrvatske.
Logika i logički način razmišljanja i zaključivanja ne muče samo učenike. . . . . . . . Problem s logikom imaju i njihovi nastavnici, javni djelatnici, novinari, reporteri, političari. Problem s logikom je prisutan i kod fakultetski obrazovanih građana, čak i onih s doktoratom znanosti. . . . . . . . . . . . . . . . Mi smo društvo u kojem se zatire logički način razmišljanja koji je zamijenjen nekim političkim načinom razmišljanja.