razmještanje borbenih grupa

NATO šalje nove postrojbe u jugoistočnu Europu?: 'To će nam omogućiti eskalaciju, ali i deeskalaciju'

Foto: Sgt. Stephen Perez
NATO šalje nove postrojbe u jugoistočnu Europu?: 'To će nam omogućiti eskalaciju, ali i deeskalaciju'
15.02.2022.
u 07:16
S obzirom na to da se sastanak NATO-a održava dok SAD upozorava na mogućnost ruskoga napada na Ukrajinu, diplomati su rekli Reutersu da će se ministri vjerojatno složiti o prvom koraku, odnosno davanju upute zapovjednicima da izrade detaljan plan za četiri borbene grupe na kopnu.
Pogledaj originalni članak

Ministri obrane NATO-a trebali bi ovaj tjedan pokrenuti plan koji bi trebao omogućiti uspostavu četiriju multinacionalnih borbenih grupa u jugoistočnoj Europi, kao odgovor na gomilanje ruskih snaga u Ukrajini, rekla su trojica diplomata. Na sastanku savezničkih ministara u srijedu i četvrtak odlučit će se hoće li vojnim zapovjednicima zapovjediti da izrade planove o razmještanju borbenih grupa od po tisuću vojnika u Bugarskoj i Rumunjskoj te možda u Slovačkoj i Mađarskoj.

S obzirom na to da se sastanak NATO-a održava dok SAD upozorava na mogućnost ruskoga napada na Ukrajinu, diplomati su rekli Reutersu da će se ministri vjerojatno složiti o prvom koraku, odnosno davanju upute zapovjednicima da izrade detaljan plan za četiri borbene grupe na kopnu.

"To će nam omogućiti eskalaciju, ali i de-eskalaciju, povuče li Rusija svoju vojsku", rekao je viši diplomat u NATO-u, naglašavajući da će te nove borbene grupe značiti dodatne snage, uz nedavne ponude Britanije, SAD-a i drugih da će poslati brodove i zrakoplove kako bi ojačale NATO-ovo istočno krilo.

Ukrajina nije članica NATO-a i savez nema obvezu braniti je. Jačanjem snaga na Crnom moru pokazalo bi se odlučnost u strateški važnoj regiji i zemljama poput Mađarske i Slovačke koje graniče s Ukrajinom.

Svaka konačna odluka o razmještanju donosit će se kasnije, premda su Francuska i Bugarska ponudile da će predvoditi borbene grupe u Rumunjskoj i Bugarskoj. Taj bi potez bio najveća NATO-ova promjena u položaju snaga otkako su u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj osnovane borbene grupe u sklopu "Enhanced Forward Presence", kao odgovor na rusko pripajanje Krima 2014. godine.

Svako razmještanje bilo bi protivno zahtjevima Moskve da savez povuče svoje snage iz istočne Europe.

Mogućnost novih borbenih grupa nagovijestio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg 7. veljače, kada je rekao: "Razmatramo dugoročnije prilagodbe naše prisutnosti u istočnome dijelu saveza. Konačna odluka nije donesena, ali trenutačno traje proces unutar NATO-a".

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

DU
Dubrovnik4711
08:36 15.02.2022.

Putina treba konacno potjerati, ukoliko nastavi prijetiti susjedima. Rusi ga vise nikako podrzavaju. Zele ga se rjesiti. Zato hoce ratovati. Da moze pohapsiti sve sto stigne. Nakon Ukraine, na redu su balticke zemlje. Putin krenuo.

DU
Deleted user
08:29 15.02.2022.

Politika popustanja Putinu nakon svake njegove agresije je zavrsena. Pocela je jos napadom na Gruziju 2008 kad nitko nije napravio nista. Pitin je nastavio osvajati,ubijati rusiti civilne avione trovati siriti dezinformacije organizirati oruzane puceve i razarati zapad hibridnim ratom i nitko nista do sad konkrentno nije napravio da stane na put tom nasilniku.

Avatar southman
southman
08:31 15.02.2022.

Putin se zaigrao do kraja. Ukrajina se neće predati kao Bjelorusija. Eventualni rat sigurno neće dobiti, a nudeći mir u zamjenu za Krim i Donbas znači definitivni odlazak ostatka Ukrajine u ruke zapada i NATO-a. Finlandizacija Ukrajine pak znači siguran gubitak Donbasa.