Je li stvarno istina da 100.000 ljudi u Njemačkoj prima socijalnu pomoć na koju nemaju pravo? To tvrdi glavni tajnik konzervativnog CDU-a, Carsten Linnemann. Zašto se njemački političari svađaju oko socijalne pomoći? Sve je počelo s citatom konzervativnog političara CDU-a, Carstena Linnemanna: „Statistika daje naslutiti da šesteroznamenkasti broj osoba načelno nije spreman preuzeti neki posao.“ U tim slučajevima ne bi bilo dovoljno da se socijalnu pomoć (njemački naziv: Bürgergeld, u prijevodu: novac građana) „sreže“ za 20-30 posto, smatra Linnemann: „Tu se mora kompletno ukinuti isplatu Bürgergelda.“
Carsten Linnemann nije bilo koji političar CDU-a, on je moćan glavni tajnik stranke, de facto broj 2 Kršćansko-demokratske unije, desna ruka stranačkog šefa Friedricha Merza. On dakle vjeruje da najmanje 100 tisuća ljudi u Njemačkoj nepravedno prima državnu pomoć – zato što iz nekog razloga odbijaju preuzeti posao, odnosno djelatnost koju im „ponudi“ Ured za zapošljavanje, piše Deutsche Welle.
Bürgergeld je socijalna pomoći kojom se pokriva temeljne životne troškove, ona obuhvaća vid državne pomoći koja ljudima pomaže da osiguraju apsolutni egzistencijalni minimum. Tu vrstu pomoći primaju oni ljudi koji vlastitim prihodima ne mogu pokriti troškove života. Razlozi za to mogu biti razni: netko dobije otkaz i ostane bez radnog mjesta, netko ode u stečaj s vlastitim biznisom ili zbog bolesti više ne može raditi. Razlika između pomoći za nezaposlene i Bürgergelda: nezaposleni pomoć države primaju u načelu samo u prvih 12 mjeseci nakon što ostanu bez posla, a Bürgergeld se isplaćuje toliko dugo koliko je ljudima potrebna financijska podrška. Opravdana debata oko socijalne pomoći
Za brojku od 100.000 ljudi koju spominje čelnik CDU-a ne postoje nikakvi statistički dokazi. Ali i bez obzira ne to, nakon Linnemannove izjave se rasplamsala diskusija oko socijalnih davanja njemačke države. Linnemann je iz redova svoje kršćanske stranke dobio podršku, ali bilo je i kritika. Iz redova Zelenih (stranke na vlasti, oporbene Ljevice, a i udruženja za socijalnu skrb Linnemannu su predbacili populizam.
POVEZANI ČLANCI:
Politolog Albrecht von Lucke u razgovoru za DW kaže da je po njegovom mišljenju ta debata „opravdana“. Ali napominje kako treba voditi računa o trenutku u kojem se dogodila ta izjava: oko mjesec dana uoči važnih pokrajinskih izbora u tri savezne zemlje na istoku Njemačke.
„Imam dojam da Unija u vremenima ove predizborne kampanje svjesno pojačava pritisak na primatelje Bürgergelda, i to zato što se i ona sama nalazi pod pritiskom AfD-a i BSW-a“, kaže Von Lucke. Te dvije populističke stranke naime dosta dobro kotiraju u aktualnim anketama.
Tko prima koliko Bürgergelda?
Bürgergeld je uveden početkom 2023., i to zu podršku konzervativne Unije. Radi se o modelu socijalne pomoći koji je naslijedio isplatu državne pomoći nezaposlenima „Arbeitslosengeld II“, koji je ranije najčešće kolokvijalno nazivao „Hartz IV“, po Peteru Hartzu, nekadašnjem njemačkom menadžeru koji je najvećim dijelom i koncipirao taj model.
U ovom trenutku oko 5,5 milijuna osoba u Njemačkoj prima Bürgergeld. Samohrani roditelji ili osobe koje same žive u kućanstvu primaju 563 eura pomoći mjesečno. Kod parova je to 506 eura po osobi. Visina mjesečne pomoći za djecu ovisi o starosnoj dobi i iznosi između 357-471 euro po djetetu.
Iz državnog proračuna se pokriva troškove zdravstvenog osiguranja za primatelje socijalne pomoći, troškove smještaja (stanarina i režije), a osim toga primatelji Bürgergelda od države dobivaju i novac za uređenje stana, odnosno novac za kupovinu školskih potrepština za svoju djecu. Prosječna godišnja bruto plaća u Njemačkoj za 2024., po podacima Mirovinskog osiguranja, iznosi 45.358 eura. To je u prosjeku nešto manje od 3.800 eura bruto mjesečno. Visina neto place ovisi o raznim faktorima. U nekim branšama iz sektora slabijih plaća, mjesečna primanja su znatno niža od prosjeka.
>> Tko ima najnižu, a tko najvišu plaću u Hrvatskoj: Za ovo zanimanje plaća je čak 3120 eura
Zato se posljednjih mjeseci, pogotovo nakon uvođenja Bürgergelda često diskutiralo i o pitanju isplati li se uopće raditi u Njemačkoj, odnosno je li aktualni sustav dugoročno održiv. Iz redova oporbenih stranaka (CDU/CSU, ali i AfD-a) stizali su prigovori da savezna vlada demotivira ljude da svaki dan idu na posao. Iz vlade su to demantirali.
Skupa socijalna država
Bürgergeld u Njemačkoj primaju i ljudi koji su zbog rata morali pobjeći iz Ukrajine. Često se može čuti zahtjeve da se takvu praksu promijeni. U ovom trenutku, po navodima Savezne agencije za rad oko 720.000 ljudi iz Ukrajine prima socijalnu pomoć.
Za Bürgergeld se njemačka vlada u proračunu za 2024. „rezervirala“ oko 41 milijardu eura. Izvorno je bilo predviđeno „samo“ 37,6 milijardi. Bürgergeld dakle porezne obveznike košta više nego što je politika bila kalkulirala. U ovoj godini će njemačka država za isplatu Bürgergelda, za pomoć nezaposlenima i drugim socijalno zakinutim grupama i umirovljenicima iskoristiti oko 176 milijardi eura. To je znatno više od trećine saveznog proračuna.
Može li se ukinuti isplata Bürgergelda?
Carsten Linnemann bi htio u potpunosti ukinuti isplatu Bürgergelda nekim ljudima, zato što se po njegovom mišljenju u Njemačkoj ionako previše novca troši na socijalu. No, teško je ukinuti pomoć potrebitima. A zakonski nedopustivo je kompletno ukidanje socijalne pomoći. O tome je već prije nekoliko godina odlučivao i Ustavni sud SR Njemačke. Sud je tada argumentirao da država mora osigurati egzistencijalni minimum za dostojanstven život.
POVEZANI ČLANCI:
S druge strane, primatelji socijalne pomoći su dužni nazočiti terminima u Zavodu za zapošljavanje (u Njemačkoj se on zove: Savezna agencija za rad), gdje ih se savjetuje kako pronaći novo radno mjesto, ali i „nude“ konkretna zaposlenja, te se od njih očekuje da te ponude i prihvate. A ako ih ne prihvate, država ih može kazniti – na primjer „rezanjem“ mjesečnih doznaka u iznosu i do 30 % pomoći.
Politolog von Lucke je mišljenja da još pritiska, ili čak prijetnja kompletnim ukidanjem pomoći, „ne bi riješilo problem“. S druge strane bi se tim potezom samo prekršila spomenuta odluka Ustavnog suda, tvrdi on. Bijan-Djir-Sarai, glavni tajnik FDP-a, liberalne stranke koja je dio semafor-koalicije u Berlinu, nedavno je potvrdio da savezna vlada planira određena “zaoštravanja” pravila po pitanju Bürgergelda. Radi se o postroženju kaznu za one ljude koji uopće nisu spremni preuzeti neki posao, odnosno ne žele raditi, kazao je on.
Kriza i manjak novca
Njemačka je u gospodarskoj krizi, novca nema puno. A pitanje je i kako će izgledati proračun za iduće godine, odnosno hoće li savezna vlada doista moći realizirati svoje planove i hoće li imati dovoljno novca za sve planirane izdatke. Zato njemačke stranke razmišljaju i o tome gdje bi se moglo uštedjeti po pitanju socijalnih izdataka. Politolog von Lucke to vidi ovako: „Itekako je nužno da se u prvi plan malo više stavi zahtjeve (prema primateljima socijalne pomoći, nap. red.), sankcije su po pitanju Bürgergelda dozvoljene kako bi se preveniralo zloporabu."