Iznad ruskog teritorija tijekom noći s četvrtka na petak oboreno je 11 bespilotnih letjelica, objavilo je rusko ministarstvo obrane. Rusija od 1. listopada kreće s još jednim valom novačenja, no vojska uvjerava buduće vojnike da neće ići u rat u Ukrajinu. Oružje koje Ukrajina dobiva za suzbijanje ruske agresije pravilno se koristi. Nije bilo slučajeva da je oružje palo u pogrešne ruke, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller.
VIDEO Snimka sukoba dva tenka - ukrajinska posada je pobijedila
Tijek događaja:
18:38 - Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell posjetio je ukrajinski lučki grad Odesu na Crnome moru, gdje se iz prve ruke uvjerio u štetu koju su mu nanijeli ruski napadi. Stara četvrt Odese i povijesna pravoslavna katedrala Preobraženja nedaleko od luke teško su oštećene u ruskome bombardiranju u srpnju. Nedavno je pogođena i lučka infrastruktura koja je ključna za ukrajinski izvoz žitarica. Dok je obilazio mjesto na kojemu se nalazi katedrala, Borrell je ruski napad na grad nazvao "barbarskim". "Ovo je dobar primjer kako Rusija pokušava uništiti Ukrajinu", kazao je.
Izrazio je žaljenje što je prošla već godina dana otkako je Moskva nezakonito pripojila četiri regije na jugu i istoku Ukrajine. Obećao je da Europa neće napustiti Ukrajinu u njezinu teškom ratu za povratom okupiranih regija te je kazao da će joj trebati daljnja vojna, gospodarska, politička i diplomatska potpora.
Visoki predstavnik EU-a ponovno je javno zamjerio ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu što je prekinuo sporazum postignut uz posredovanje UN-a kojim je omogućen izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora, unatoč ruskoj blokadi luka. Borrellov put nije bio unaprijed najavljen iz sigurnosnih razloga, a nisu navedeni ni detalji o tomu što je još planirao za vrijeme posjeta Odesi.
Prije gotovo dva tjedna španjolski diplomat je rekao da će uskoro u Kijevu organizirati sastanak ministara vanjskih poslova 27 zemalja članica EU-a. Jedna od tema planiranog sastanka EU-a, kako je Borrell kazao, njegov je prijedlog da se uspostavi dulje razdoblje financiranja za vojnu pomoć Ukrajini te da se podrže isporuke modernih borbenih zrakoplova i projektila novcem EU-a. Njegov je cilj od 2024. do 2027. prikupiti 5 milijardi eura godišnje u sklopu predloženog Ukrajinskog fonda za potporu.
Usto treba istaknuti da će izgledi Ukrajine za članstvom u EU-u vjerojatno ostati upitni. Država je službeno kandidatkinja od lipnja, no 27 država članica još mora jednoglasno odlučiti o otvaranju službenih pristupnih pregovora. Pozitivna odluka trebala bi uslijediti nakon što Ukrajina ispuni određene uvjete, među kojima je i snažnija borba protiv korupcije.
VEZANI ČLANCI:
18:34 - Veliki požar izbio je u subotu zbog puknuća naftovoda na zapadu Ukrajine pri čemu su tri osobe ozlijeđene, objavile su hitne službe. "U 17 sati (po mjesnom vremenu) blizu sela Strimba u okrugu Nadvirna (u oblasti Ivanovo Frankisk), puknuo je naftovod (promjera150 mm)", objavila je Nacionalna služba za izvanredna stanja.
Nafta se razlila na površini od 100 metara četvornih, navodi se.
Požar na tom mjestu izbio je iz još neutvrđenih razloga. Lokalni mediji izvijestili su da se dogodila snažna eksplozija. Snimke objavljene na društvenim mrežama, čiju vjerodostojnost agencija AFP nije mogla potvrditi, pokazuju guste oblake crnog dima iznad sela.
"Spasilačke ekipe su na licu mjesta", objavile su hitne službe. Mjesto nesreće je stotinama kilometara udaljeno od bojišnice na kojem se ukrajinske snage odupiru ruskom agresoru na istoku Ukrajine.
15:45 - Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u subotu zapadne partnere da pomognu stvoriti "veliko središte vojne industrije" u Ukrajini i tako osnažiti dobavu oružja potrebnog za protuofenzivu protiv ruskog agresora, a poziv na suradnju odaslan je i afričkim državama. Zelenski je govorio na forumu koji je njegova vlada organizirala s međunarodnim proizvođačima oružja u svrhu izgradnje postrojenja za gradnju i popravak oružja u Ukrajini unatoč tome što je izložena stalnom ruskom bombardiranju.
"Ukrajina je u takvoj fazi obrambenog maratona u kojoj je vrlo važno, kritično važno napredovati bez uzmaka. Rezultati s bojišnice potrebni su svakog dana", rekao je u obraćanju menadžerima više od 250 zapadnih proizvođača oružja iz tridesetak zemlja.
Prioriteti su protuzračna obrana i oprema za razminiranje, rekao je na forumu u Kijevu. Ukrajina treba ojačati domaću proizvodnju projektila, dronova, topničkog streljiva, dodao je.
Kijev je protuofenzivu počeo rano u srpnju kako bi vratio područja koja je Rusija okupirala i još drži oko 18 posto ukrajinskog teritorija. Oslobađanje teče jako sporo i dosad ukrajinske snage nisu uspjele zauzeti nijedan veći grad. Za tu protuofenzivu Ukrajina kritično ovisi o financijskoj i vojnoj podršci Zapada koji joj je pomogao desecima milijarda dolara otkako je Rusija počela invaziju u veljači 2022. No rat traje i konstantno guta nove količine oružja i streljiva stvarajući stalnu potražnju. Menadžeri vojne industrije ističu da im se skladišta brzo prazne i da teško mogu pratiti ukrajinsku potražnju.
Razvoj domaće proizvodnje oružja ojačao bi ukrajinsko gospodarstvo koje se lani smanjilo za trećinu zbog rata, rečeno je. Nekoliko vodećih zapadnih proizvođača kao što su njemački div Rheinmetall i britanski BAE Systems već su najavili da planiraju zajedničku proizvodnju s Ukrajinom.
Poziv afričkim državama
Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da su ukrajinski proizvođači potpisali 20-ak sporazuma sa stranim partnerima za zajedničku proizvodnju, razmjenu tehnologije ili dobavu komponenata za gradnju dronova, oklopnih vozila i streljiva. Nije navelo o kojim je tvrtkama riječ.
Šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba pozvao je i afričke zemlje da se uključe u proizvodnju oružja u partnerstvu s Ukrajinom, javlja agencija AFP. "Afrika je bila jedno od najvećih tržišta za ukrajinske vojne proizvode" prije ruske invazije na Ukrajinu, rekao je Kuleba.
Ukrajina više ne može prodavati oružje Africi no afričke zemlje mogle bi proizvoditi oružje i ukrajinsko streljivo na vlastitu tlu, rekao je. "To proizlazi iz činjenice da afrički partner zna da će ukrajinsko oružje biti visoke kvalitete i smatra nas partnerom", rekao je.
GALERIJA Suze, redovi za hranu i život među ruševinama: Civili plaćaju golemu žrtvu rata u Ukrajini
14:10 - Rumunjski vojni radari detektirali su moguću povredu nacionalnog zračnog prostora tijekom noćnog ruskog napada dronovima na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, objavilo je u subotu rumunjsko ministarstvo obrane. Fragmenti mogućih ruskih dronova pronađeni su na rumunjskom teritoriju tri puta ovaj mjesec.
"Radarski sustav rumunjske vojske identificirao je moguću neodobrenu povredu nacionalnog zračnog prostora, a signal je detektiran na ruti prema gradu Galatiju", objavilo je ministarstvo obrane. Na teren su poslani stručnjaci koji će utvrditi što se dogodilo, dodaje. "Za sada na nacionalnom teritoriju nisu identificirani pali objekti. Potraga će se danas nastaviti", kaže ministarstvo.
Telefonska upozorenja bila su poslana stanovnicima okruga Tulcea i Galati kada su detektirani dronovi na putu prema Ukrajini nedaleko od rumunjske granice. Upozorenja stanovništvu da se skloni jedna je od nekoliko mjera koje je Rumunjska poduzela kako bi pojačala zaštitu otkako su na njezinu teritoriju pronađeni dijelovi dronova, uz povećanje broja ophodnji i opservacijskih točaka te širenje zone zabrane letenja duž dijela granice s Ukrajinom.
Rumunjski dužnosnici i dužnosnici NATO-a ističu da nema dokaza da su ruski napadi u blizini granice namjerni napad na Rumunjsku, ali ih smatraju nesmotrenima i destabilizirajućima.
14:08 - Na prvu godišnjicu ruske aneksije četiriju ukrajinskih regija Hersona, Zaporižja, Donjecka i Luhanska, ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je obnovu ratom razorenih regija. "Škole, bolnice, stambene zgrade i ceste, muzeji i spomenici" bit će ponovno izgrađeni i rekonstruirani, rekao je Putin u video poruci koju je Kremlj objavio u subotu. Sve ruske regije pružat će svoju "bratsku pomoć" u naporima obnove, dodao je.
Putin je, kršeći međunarodno pravo i nakon referenduma koji su međunarodno ismijavani kao prijevare, potpisao sporazume s okupacijskim vođama četiriju regija 30. rujna 2022. da postanu dio Ruske Federacije. "Pred nama je velika zadaća i rješenje teških izazova, provedba velikog programa obnove i društveno-gospodarskog razvoja naših povijesnih regija", nastavio je Putin u video poruci. "I sigurno ćemo ostvariti zacrtane ciljeve", dodao je.
POVEZANI ČLANCI:
Ruski predsjednik nazvao je aneksiju teritorija, koju nije priznala nijedna druga država u svijetu, "povijesnim i sudbonosnim događajem". Zahvalio je građanima teritorija čija je odlučnost učinila Rusiju još jačom: "Mi smo jedan narod. I zajedno sve pobjeđujemo, nalazimo odgovor na sve izazove."
Ni nakon više od godinu i pol rata Rusija ne kontrolira u potpunosti ni jednu od četiriju pripojenih regija. Ukrajina je također uspjela vratiti okupirane dijelove teritorija tijekom višemjesečnih borbi.
7:55 - Moskva je jučer raketirala devet mjesta na granici oblasti Sumi kroz cijeli dan, objavila je vojna administracija te oblasti. Zabilježeno je više od 100 eksplozija, no na sreću nisu zabilježene žrtve. Mjestu Putivi također je minirano.
7:25 - Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je odredbu kojom 30. rujna postaje "Dan ponovnog ujedinjenja" koji obilježava rusku nasilnu aneksiju Luhanska, Donjecka, Zaporižja i Hersona, objavio je jučer ruski medij Interfax. Naime, Moskva je prošle godine na taj datum s vlastima koje je sama postavila u tim Oblastima potpisala 'sporazume', proglasivši ih dijelom Ruske Federacije.
VIDEO Putin priznao Herson i Zaporižje kao neovisne države
Putin je na godišnjicu 'ponovnog ujedinjenja' objavio video u kojemu se obraća stanarima okupiranih teritorija. "Prošle godine, 30, rujna, uistinu povijesni, životno-važan događaj se dogodio. Potpisani su sporazumi o pripajanju četiri nove jedinice Ruskoj Federaciji" rekao je tom prilikom.
U petak 29. rujna, rusko ministarstvo obrane objavilo je da će početi regrutirati stanovnike okupiranih teritorija dva puta godišnje.
7:15 - U ruskom napadu rano u subotu u zapadnoj ukrajinskoj regiji Vinnitsja pogođena je infrastrukturna lokacija, izvijestio je regionalni guverner. "Nažalost, pogođeno je infrastrukturno mjesto", rekao je Serhiy Borzov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram nakon izvješća o dronovima koji djeluju u tom području.
Ukrajinski dužnosnici ponekad koriste taj izraz za označavanje objekata uključenih u proizvodnju električne energije ili druge industrije.
VIDEO Napad na Krim: Raketa doletjela u sjedište crnomorske flote
Makar je Anschluss već bio proveden 13. ožujka 1938. godine, nacisti su za 10. travnja 1938. godine raspisali referendum o pripojenju Trećem Reichu, koji se održao kako u Austriji ("Ostmarku"), tako i u Njemačkoj. Referendum je održan pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zaokružio "ZA", a tko "PROTIV" pripajanja Njemačkoj. Židovi i registrirani ljevičari – sveukupno oko jedne desetine birača – nisu smjeli glasovati. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, čak 99.7% stanovništva Austrije izjasnilo se za pripojenje.