Zaoštrava se spor HAZU i Ministarstva kulture: Akademici ne žele popustiti ministrici

Spor između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva kulture i medija, a zbog fundusa i zgrade novoimenovanog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ubačen je u višu brzinu. Tako je HAZU za danas najavio konferenciju za medije kako bi hrvatskoj javnosti objasnio nastojanja da se uzurpira nepokretna i pokretna imovina u vlasništvu Hrvatske akademije.

Potres nema veze s tim

Akademici su potpuno otvorili karte. Na meti su im izjave ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ali i postupci Ministarstva kulture i medija te Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti oko neriješenih imovinskopravnih pitanja između HAZU i muzeja. Njihove izjave i postupke otvoreno nazivaju uzurpacijom svoje imovine, što su iznimno teške riječi koje akademici u pravilu izbjegavaju, jer više vole tihu diplomaciju. No, vrijeme za tihu diplomaciju očito je prošlo.

Kako se neslužbeno može saznati, u Hrvatskoj akademiji iznenađeni su nakon što ih je ministrica kulture prozvala zbog izostanka solidarnosti prema Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Nisu bili zadovoljni ni njezinom pomalo i prijetećom izjavom da će Ministarstvo kulture i medija za provedbu hitnih mjera zaštite velikog broja zgrada u vlasništvu HAZU osigurati 500 milijuna kuna, jer, po njima, tema potresa nema nikakve veze s imovinskopravnim odnosima Akademije i njoj susjednog Muzeja.

– Očekivala sam da će u ovim okolnostima Uprava HAZU biti otvorena za postizanje dogovora i suzdržati se od novih tužbi i ovrha – izjavila je ministrica u povodu podsjećanja Akademije da je ona uknjiženi vlasnik palače Vranyczany u kojoj se nalazi Nacionalni muzej moderne umjetnosti (bivša Moderna galerija), ali i tvrdnje da je HAZU vlasnik oko tisuću umjetnina iz fundusa novoimenovanog muzeja.

U palači Akademije osobito je neugodno zazvučalo ministričino pozivanje na “svijetli primjer domoljublja biskupa Strossmayera, utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, velikog dobrotvora i mecene koji je činom darivanja umjetnina utemeljio jednu od stožernih nacionalnih kulturnih institucija”.

Ulje na vatru dolila je i tvrdnja Ministarstva kulture i medija da je zgradu historicističke palače Vranyczany koja se nalazi preko puta zgrade Akademije, kupila Banovina Hrvatska te je Moderna galerija u njoj otvorena još 16. svibnja 1934. godine. Ministarstvo je navelo da je osamostaljenjem Republike Hrvatske Moderna galerija postala muzej na državnoj razini te je osnivačka prava preuzela država.

– To je jedna od najstarijih institucija u području likovnih i vizualnih umjetnosti i jedna od naših krovnih kulturnih ustanova, osnovana s ciljem promicanja nacionalne likovne umjetnosti, a danas posjeduje zbirku od 11.000 umjetnina izuzetne nacionalne vrijednosti – istaknulo je Ministarstvo kulture i medija u jednom od svojih priopćenja na temu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

Solidarnost ili uzurpacija

Na sve to, HAZU je bio pomirljiv te je u posljednjem priopćenju od nedjelje istaknuo da je njezina višedesetljetna želja da sporne umjetnine ostanu u postavu današnjeg Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, ali da se crno na bijelo naznači da su one u vlasništvu Akademije. Kako Muzej ima fundus od 11.000 umjetnina, a HAZU polaže pravo na njih oko tisuću, riječ je o nekih deset posto fundusa. Iz HAZU se zalažu za što hitnije potpisivanje ugovora na temelju kojega bi umjetnine u vlasništvu Akademije ostale u postavu Muzeja, što akademici nazivaju solidarnim postupanjem. No, što je jednima solidarnost, drugima je uzurpacija. Teško verbalno oružje je izvučeno. Hoće li se ipak izbjeći rat?