U Muzeju grada Zagreba jučer je otvorena mini- izložba "Povelja s pečatom od zlata začetak gradskog arkiva". Izložba je povezana s Emilijem Laszowskim, prvim prvim kustosom i upraviteljem Muzeja grada Zagreba. Riječ je o četvrtoj izložbi iz ciklusa mini-izložbi u Crnoj Laszowski sobi, u predvorju Muzeja, rekla je ravnateljica Muzeja grada Zagreba (MGZ) Željka Dmitrus Purić, dodavši da je četvrti događaj nastao u suradnji s Državnim arhivom u Zagrebu.
Muzej grada Zagreba u ovoj godini realizirao je hibridni izložbeni projekt koji uključuje virtualnu izložbu i njeno proširenje u stvarni prostor Muzeja grada Zagreba, u vidu mini-izložbe u predvorju Muzeja. Hibridni projekt i virtualna izložba povezani su s prvim upraviteljem Muzeja grada Zagreba te njegovim prvim kustosom, Emilijem Laszowskim, rekla je Dmitrus Purić.
Podsjetila je da je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dodijelio Zagrebu 16. studenoga 1242. povelju Zlatnu bulu, kojom je Zagreb stekao položaj kraljevskog i slobodnoga grada. Sedam stoljeća kasnije Laszowski je pisao o Zlatnoj buli te njezin tekst preveo na hrvatski jezik. Godine 1896. Zlatna bula otputovala je u Budimpeštu na Milenijsku izložbu, za koju je Laszowski odabrao i pripremio za izlaganje 179 izložaka iz Zemaljskog arhiva u Zagrebu, rekla je ravnateljica.
POVEZANI ČLANCI:
Među mnogobrojnim povijesnim ispravama iz ustanova diljem Kraljevine Hrvatske i Slavonije, bila je izložena i Zlatna bula Bele IV., a bila je čuvana u posebnoj, za nju izrađenoj spremnici, koja se danas čuva u Muzeju grada Zagreba. Laszowski je zapisao da je postojanje gradskog arhiva upravo započelo dobivanjem Zlatne bule, a za njom i drugih isprava, koje su utvrđivale prava i slobode Grada Zagreba, istaknula je.
Prvi pisani izvor o čuvanju gradskog arhiva potječe iz 1572. i govori o važnim poveljama u škrinji smještenoj u prostoru sakristije crkve sv. Marka. To spremište bilo je osigurano s četiri brave, čije su ključeve čuvali četiri gradska senatora. Arhivsko je gradivo po prvi puta bilo popisano u 18. stoljeću. Gradsko poglavarstvo je 1883. zadužilo Ivana Krstitelja Tkalčića za sređivanje i objavljivanje zbirke izvora Povjestni spomenici slobodnoga kraljevskog grada Zagreba.
Nakon Tkalčićeve smrti, 1905., Laszowski je, kao vrstan poznavatelj latinskog jezika i arhivist, s iskustvom u publiciranju arhivskih izvora, naslijedio svoga učitelja i prijatelja na priređivanju spomenute zbirke. Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" s Laszowskim na čelu je 1907. utemeljila kapitalne gradske ustanove u Kuli nad Kamenitim vratima – gradsku knjižnicu i gradski muzej s arhivom sačinjenim od isprava i spisa, onih najstarijih smještenih u jednoj škrinji i velike količine arhivalija koje je pronašao prilikom premetanja gradske vijećnice.
Iz skučena i neprikladna prostora Kule, gradski arhiv je 1914. premješten na čuvanje i sređivanje u nove prostore Zemaljskog arhiva. Tamo je brigu o njemu, službeno, kao kustos arkiva nastavio Emilij Laszowski.