Hrvatska sve više postaje tržište dizelaša. Prošle je godine, prema podacima Promocije plus, od 33.962 registriranih novih automobila čak 21.036 imalo dizelski motor što je 61,9 posto. Prekretnica je već bila 2013. godina kada su 57,4 posto novih automobila bili dizelaši, dok su prije toga bili traženiji automobili na benzinski pogon. Krivulja udjela vrste motora se u zadnjih 15 godina dosta mijenjala, ali do 2013. benzinci su bili dominantniji. Primjerice, 2000. ih je kupljeno čak 85,7 posto, smanjilo se to već 2004. na samo 52,3 %, pa se opet 2008. diglo na 68,3 posto.
Pa otkud sada takva zaljubljenost Hrvata u dizelaše?
Dakako, mnogi vozači više vole dizelske motore zbog manje potrošnje. Sasvim pragmatično, pogotovo kada znamo da je dizel trenutno po litri 57 lipa jeftiniji, a kod divljanja cijena goriva ta je razlika još veća. Nije naše tržište specifično, u Europi je u 2013. udio dizelaša u odnosu na benzince bio 53 %.
Tvrtke presuđuju
Drugi, možda i važniji razlog zašto se tako naglo na našem tržištu pojavila veća potražnja za dizelašima jest promjena strukture kupaca. Lani su 67 posto novih vozila u Hrvatskoj kupile pravne osobe, a samo 33 posto građani. Logično, firme češće kupuju dizelaše zbog manjih troškova.
Zanimljivo je vidjeti i koliki je udio dizelaša i benzinaca kod pojedinih proizvođača automobila. Netko bi pomislio da BMW kao sportski nastrojena marka automobila prodaje mnogo benzinaca, budući da su benzinski motori u načelu vezani uz dinamičniju vožnju, iako to danas više nije izraženo kao nekada i dizelaši često imaju bolje performanse od benzinaca, ali jako bi se prevario.
Hrvati vole BMW, lani je u Hrvatskoj registrirano 902 bavarska luksuzna automobila, ali samo 23 primjerka (2,5 %) su pokretana benzinskim motorom, dok je 877 dizelaša (97,2 %) te dva električna automobila (0,2 %). Ni drugi luksuzni proizvođači nemaju mnogo udjela benzinaca u svojoj prodaji, Mercedes 9,3 %, Volvo 6,8 posto, dok su Audijevi kupci nešto skloniji benzinskim motorima sa 19,9 posto udjela.
Ni kupci talijanskog Alfa Romea, također po reputaciji sportske marke ne preferiraju više benzince. Od 47 prodanih primjeraka lani samo je 8 benzinaca, a slična je situacija i kod njemačkog sportskog proizvođača Porschea, samo svaki treći je benzinac.
Tako možemo reći da su ljubiteljima luksuznih i sportskih automobila u Hrvatskoj vrlo bitna potrošnja goriva.
S druge strane, najveći udio benzinaca u svojoj prodaji, osim Smarta koji ni ne nudi dizelske motore, ima Suzuki, lani 87 posto. Razlog je tome i mala ponuda dizelaša koji su osjetno skuplji od benzinskih motora u njihovim modelima.
Od 10 najprodavanijih proizvođača najviše benzinaca prodaju Hyundai (63,8 %), Opel (59,7 %), Kia (57,6 %), Ford (54,2 %) i Toyota (53,9 %).
VW i Opel oprečni
Zanimljivo, dva najveća takmaca koji već godinama zauzimaju prva dva mjesta po prodaji na našem tržištu po ovom se kriteriju dosta razlikuju. Volkswagenovi kupci preferiraju dizelaše u 68,3 posto slučajeva, dok su Opelovi kupci skloniji benzincima.
Među prvih 10 marki najviše dizelaša prodaju Peugeot (82,7 %), Škoda (81,3 %), Citroën (79,1 %) i Renault (70 %).
Lani je prvi put u Hrvatskoj registriran značajniji broj električnih automobila. Rezultat je to državnih ekoloških poticaja koji su bili vrlo traženi. Od ukupno 440 odobrenih zahtjeva registrirano je 40 električnih automobila i 400 modela s hibridnim pogonom. Hibridi su u ovom pregledu pribrojeni benzincima. Da su brojani posebno, razlika udjela dizelaša naspram benzinaca bila bi još izraženija.
>> Čak 48% automobila ove godine uvezenih u Hrvatsku staro je od 10 do 15 godina!
>> Clio kupilo najviše građana, Octavia prvi izbor tvrtkama
