Rujan je uvijek bogat tehnološkim događanjima, a Berlinski sajam, popularna IFA, novo je sjecište inovacija i susreta svih onih koji vrijede u svijetu napredne tehnologije te preuzima primat u sajamskom svijetu. Usto, pored kongresa Mobile World u Barceloni, koji ove godine i nije bio bogzna kakav, ili pak lasvegaškog CES-a, jedini je sajam koji u svoje prostore poziva i brojne posjetitelje. Nudi im više od zabave jer premijerno se predstavljaju novi proizvodi. I proizvođači mobitela koji su se znali “čuvati” za vlastitu barcelonsku priredbu sada su u Berlinu. Stoga je doista važno bilo biti u Berlinu. Kolega Dragan Petric, inače izvršni urednik Buga, ali i naš suradnik, i ja imali smo čast biti među 6000 svjetskih novinara, ali i 250.000 posjetitelja koji su imali pristup premijernim predstavljanjima i brojnim prezentacijama trendova. Naravno, cijeli magazin bio bi premali da smo se svemu što se moglo vidjeti posvetili jednaku pozornost pa smo izdvojili ono što će diktirati svjetske trendove u budućnosti pametnih uređaja do sljedeće IFA-e. Posebice smo se osvrnuli na dva glavna konkurenta Samsung i Sony zbog kojih je sajam prozvan i tehnološkim Super Bowlom.
Zašto opet sat?
Tanja: Samsung je predstavio svoju novu uzdanicu, pametni sat, no nije prvi u toj niši.
Dragan: Da, dosad su pametne satove izrađivali mahom nepoznati proizvođači i startupi koji su se financirali skupljanjem novca na Kickstarteru. Samsung je prvi internacionalni tehnološki gigant koji je napravio ozbiljan, potencijalno komercijalan smartwatch.
Tanja: Zasada mi se ideja čini zanimljivom, no ne može zamijeniti mobitel, sat zapravo radi uz pametni telefon, tablet... Funkcionira kao dodatak.
Dragan: Svi ti satovi – dok nisu povezani sa smartphoneom – samo pokazuju vrijeme i po tome se ne razlikuju od “običnih” satova. No kada ih se Bluetoothom poveže s telefonom, postaju tom telefonu sekundarni ekrani. To znači da sve obavijesti o pristiglim porukama, e-mailovima, pa i pozivima možemo vidjeti na ekranu sata a da ne vadimo telefon iz džepa ili torbe. Oni su zapravo dodatna oprema za smartphone, gadget za najzahtjevnije.
Tanja: Ono što mi je zanimljivo jest da se uz pomoć sata može razgovarati. Mikrofon je smješten u kopči na zapešću. Fotografiranje satom također je mogućnost koja pomalo podsjeća na špijunske filmove, no čini se praktičan dodatak.
Dragan: To je točno. Zasad samo Samsungov Galaxy Gear ima te mogućnosti. U početku će se svima činiti neobičnim i futurističnim razgovarati držeći ruku sa satom pokraj lica, no ljudi se vrlo lako prilagođavaju stvarima koje su praktične. Isto vrijedi i za fotografiranje satom iako leće koje se fizički mogu ugraditi u remen sata ne mogu pružiti onu kvalitetu fotografija kakvu na fotoaparatima ili smartphoneima.
Tanja: Kako kažu specifikacije, sat ima ekran Super AMOLED dijagonale 1,63 inča i rezolucijiu od 320x320 piksela. Vrlo praktična stvar za brzinske fotografije koje se potom mogu uredno dijeliti. Svakako je sat pomalo robustan za one koji ne vole osjećati težinu... To je, što se mene tiče, mali minus.
Dragan: On jest robustan, no gotovo je upola lakši od, primjerice, Sonyjeva Smartwatcha 2 koji je uz Samsungov sat zapravo jedini tržišno ozbiljan kandidat koji može inaugurirati smartwatchove kao relevantnu kategoriju gadgeta.
Tanja: Ali složit ćeš se da je vjerojatno najveća mana svim smartwachevima što je to novi gadget koji moraš po noći puniti. Istina, Samsungova bi baterija trebala trajati više od 25 sati.
>> Stižu pametni satovi, je li to kraj mobitela?
Retrofuturizam
Dragan: Upravo tako – baterije su najveća mana smartwatchova. Dok “obične” satove nikada ne spajamo na punjač, nego im eventualno zamijenimo bateriju otprilike jednom godišnje, ovim satovima baterija se mora puniti vrlo često. Samsungovu Galaxy Gearu svaki dan. To je izuzetno nepraktično i potencijalni je “dealbreaker” za kupce. Teško će se bilo tko naviknuti na to da, osim telefona, svaku noć mora još jedan uređaj spajati na punjač. Ja imam jedan smartwatch već mjesecima, na primjer, no prestao sam ga nositi tjedan dana nakon što sam ga nabavio upravo zbog toga. Isto bi se dogodilo i da imam Galaxy Gear ili Sonyjev Smartwatch 2.
Tanja: Budući satovi ne mogu raditi bez pametnog mobitela i tableta, veliki igrači IFA-u su iskoristili za predstavljanje svojih novih proizvoda i na tom polju. Samsung se pohvalio novim phabletom Noteom 3 te tabletom Noteom 10.1. Kao svoju prvu prednost, kao i u prijašnjim modelima, ističu olovku i, naravno, nove mogućnosti uređaja. Najprije su nam predstavili sat kojeg sam se već davno bila odrekla, a neprestano me tjeraju i da se vratim olovci umjesto tek dodiru. Pravi retrofuturizam.
Dragan: Moram priznati da je Galaxy Note 10.1 u ovom trenutku ponajbolji tablet s Android OS-om koji sam imao priliku isprobati. Osim S Pena koji spominješ, ovaj uređaj impresionira fantastičnim ekranom rezolucije golemih 2560 x 1600 piksela. To rezultira gustoćom piksela od 299 ppi, što je zbilja sjajno za ovako veliku dijagonalu i što stvara dosad neviđeno oštar prikaz slike na tabletima s ovom softverskom platformom. Budući da na stražnjoj strani ima ekokožu, on (konačno) nudi osjećaj rada s premium-uređajem i dostojnim omotom jakog hardvera, a uz to je i prilično tanak sa svojih 7,9 milimetara. S druge strane, težak je 535 grama, što nikako nije malo pa će oni koji ga dulje koriste osjećati zamor u rukama.
Tanja: Mene je pak zaintrigirala opcija Air Command koja olovku S Pen čini iznimno korisnom. Dodirneš ekran i otvori se polukružni izbornik koji brzo aktivira nekoliko različitih funkcija poput Action Mema, S findera, Pen Windowa. Action Memo omogućuje označavanje dijela bilješke kako bi se označeni dio aktivno iskoristio, na primjer ako je napisan telefonski broj, može se pozvati taj broj direktno iz bilješke. S Finder je novi alat za pretraživanje, dok su Pen Windows nove lebdeće ikone aplikacija. Naravno, sve to ima i Note 3. Kako ti phableti leže?
Dragan: Nisam ljubitelj phableta jer su mi preveliki da ih stalno nosim sa sobom, a premali da ih koristim kao tablet-računala, no to su redovito premium-uređaji koji specifikacijama pariraju flagship-modelima smartphonea. Takav je i Samsung Galaxy Note 3 koji je premijerno prikazan upravo na ovom berlinskom sajmu. On je tehnički jedan od najnaprednijih mobilnih uređaja koji postoje u ovom trenutku, ne samo zbog Air Commanda i S Pena nego i zbog četverojezgrenog Qualcommova čipa Snapdragon 800 u LTE verziji, odnosno osamjezgrenog Exynosa u 3G verziji, čime je omogućeno posve fluidno korištenje pravog multitaskinga. Tako je moguće na Noteu 3 otvoriti dva paralelna prozora na ekranu i raditi copy/paste među njima “povlačenjem” teksta ili slika S Penom. To je dosad bilo nezamislivo na smartphoenima i phabletima pa će oni kojima takva funkcionalnost treba lako zanemariti goleme dimenzije uređaja.
Tanja: Da, čini se da su phableti doista u modi, a dobili su i svoje mjesto kao riječ u britanskom rječniku. Ekokoža umjesto plastike čini mi se kao nova inovativna stvar koja pridonosi izgledu i ugodnosti pri korištenju. A što na ovom polju nudi Sony? Ovaj je sajam ipak obilježilo Sonyjevo i Samsungovo suparništvo. Naime, ta dva diva doista su IFA-u odabrala kao “borilište” kad je riječ o lansiranju novih proizvoda.
Dragan: Sony je proljetos predstavio svoj phablet Xperia Z Ultra, no u Berlin je donio novu uzdanicu ili popularno rečene flagship-smartphone: Xperiju Z1, čiji ekran ima dijagonalu od “samo” 5 inča. Posebnost je tog uređaja što je vodootporan i što ima fotoaparat od čak 20,7 megapiksela te Sonyjeve čuvene G-leće. Meni se to čini kao trenutačno najnapredniji flagship na tržištu. Što ti misliš o Xperiji Z1?
Tanja: Što se dizajna tiče, moj dojam nije onoliko šokantno impresivan kao u slučaju Xperije Z. Novi model je, naime, nešto deblji (ima 8,5 mm bočne linije) i ima nešto manje oštrih bridova pa djeluje manje futuristički, no i dalje je ovo jedan od najljepših smartphonea, slažem se. Razlog je “debljanju” Xperije novi senzor fotoaparata koji si spomenuo. Specifikacije kažu da je velik 1/2,3 inča i uz otvor blende F/2.0 možeš pretpostaviti kakve fotografije snima. Riječju – fantastične. Dakako, govorimo u kontekstu mogućnosti snimanja smartphoneom. No već nakon nekoliko sati poigravanja s Xperijom Z1 baterija je poprilično “iscurila” pa unatoč kapacitetu od 3000 mAh, izgleda, ne traje dulje od jednog dana.
Dragan: Što se tableta tiče, na mene su na IFA-i dobar dojam ostavili još i Toshiba i LG. Toshiba je pokazala prvi jeftin i malen tablet s Windowsima koji se zove Encore. U SAD-u će koštati svega 300 dolara, a dijagonala mu je osam inča. Isprobao sam ga u Toshibinu izložbenom prostoru i jako mi se svidio. Encore je prvi tablet s Windowima koji doista ima smisla nositi cijelo vrijeme sa sobom i čudi me što se nitko prije nije sjetio stvoriti takvu napravu, koja je istovremeno simpatična i praktična.
Tanja: Da, a LG se pak u Berlinu vratio na tržište tableta nakon čak dvije godine izbivanja, i to u velikom stilu: donijeli su tablet nazvan G Pad 8.3, što je prvi 8-inčni tablet s Full HD rezolucijom ekrana. Zbog toga mu je prikaz slike nevjerojatno oštar. Vjerojatno najoštriji među svim 8-inčnim tabletima na svijetu, a ne samo onima s Android OS-om.
Dragan: Ipak, kut vidljivosti nije mu baš naročit prema onome što sam imao prilike isprobati u LG-ovu izložbenom prostoru. Čim malo jače nagnemo tablet, naime, kontrast gubi postojanost i samim time slika postaje tamnija, a boje manje izražene.
Tanja: Unatoč GfK-ovim procjenama da će ove godine prodaja 3D TV-a porasti 109 posto, čini mi se da 3D uopće nije hit na sajmu.
Dragan: Definitivno, 3D nikako nije hit. Naprosto se nikada nije “uhvatio” kao trend na tržištu televizora i kupcima je svejedno podržavaju li njihovi novi televizori prikaz slike u tri dimenzije ili ne. Ono što je ipak i te kako uspješan trend kada je riječ o televizorima, za razliku od 3D-a, jest UHD, odnosno Ultra HD rezolucija, koja donosi četverostruko veći broj piksela na ekrane od Full HD rezolucije. Zato se još naziva i 4K rezolucijom.
Tanja: Pogled u zakrivljeni Samsungov ultra HDTV doista je impresivan, no to je tržište u povojima, misliš li da će se ova tehnologija “uhvatiti”?
Dragan: Mislim da je perspektiva te tehnologije i više nego obećavajuća. Mnogi UHD televizorima osporavaju nedostatak sadržaja, no na IFA-i je predstavljeno i više od nekoliko kamera koje mogu snimati u toj rezoluciji, što znači da će se sadržaj namijenjen takvom prikazu početi proizvoditi. Filmski blockbusteri ionako se snimaju na filmsku traku iz koje je moguće dobiti i 8K rezoluciju, a ne samo 4K pa će upravo filmovi i biti prvi sadržaj namijenjen UHD ekranima. Ono što će se dogoditi zbog procvata UHD-a jest izumiranje televizijskih postaja jer nemaju tehničkih uvjeta za distribuciju TV programa u toj rezoluciji.
Tanja: Hoćeš reći da ćemo uskoro gledati ono što hoćemo i kada to hoćemo?
Dragan: Da, sve ćemo više gledati program “na zahtjev” na televizorima, u UHD-u, u IPTV ponudu i na servisima kakav je Netflix, a koji su budućnost distribucije televizijskog programa. Čiji su UHD ekrani tebi još bili impresivni, osim Samsungova zakrivljenog?
Tanja: Philipsov Ambilight 9000 ostavio je najupečatljiviji dojam, a i Toshiba L5 jer imaju prekrasnu sliku čak i kad “upscaleaju” sadržaj koji je snimljen u nižim rezolucijama. OK, to su, dakle, televizori budućnosti i usluge budućnosti, problem nastaje u cijenama tih uređaja, ali i usluga. Zasad je to još ekskluzivna ponuda. Usto se proizvođači zabavljaju s dizajnom pa je primjerice LG uokvirio TV, a u okvir smjestio zvučnike. Kako su se tebe dojmili Phillips i Toshiba kad je riječ o tehničkim karakteristikama?
Dragan: Meni su isto televizori Toshibe i Phillipsa, odnosno TP Visiona, kako se sada službeno zove kompanija koja koristi Philipsovu robnu marku, bili ugodno iznenađenje upravo zbog svoje tehnologije “upscalinga”. Tom se tehnologijom snimke koje su napravljene Full HD kamerama može posebnim algoritmima podići rezolucija na Ultra HD razinu. Dakako da to nije isto kao da se snimalo UHD kamerom, no ono što algoritmi u Philipsovu i Toshibinu uređaju rade po meni je ispred konkurencije i nudi rezultate koji će kupce učiniti i te kako sretnima. Upravo zbog ovakvih televizora već sada ima smisla kod kuće prijeći na UHD rezoluciju. S takvom rezolucijom, naime, i gledanje televizora koji ima naizgled neprirodno veliku dijagonalu postaje oku ugodno, a oni sav sadržaj prilagođavaju toj rezoluciji. Jednog dana, vidjet ćeš, imat ćemo ekrane koji će prekrivati čitave zidove.
>> IFA: Posjetili smo najveći europski sajam potrošačke elektronike
