Prvi put u zadnjih deset godina u Europi je porasla razina emisije ugljikova dioksida kod novih automobila, upozorava analitička tvrtka JATO Dynamics. Prosječna emisija CO2 prošle je godine bila 0,3 g/km veća nego godinu prije. Analiza je pokrila 23 europska tržišta, a rezultati su pokazali da je 2017. prosječna emisija CO2 iznosila 118,1 g/km.
U tom je povećanju emisije ugljikova dioksida značajnu ulogu odigrala hajka na dizelske motore. Naime, kako pada potražnja za dizelašima, tako raste broj kupaca automobila pogonjenih benzinskim motorom, a benzinci emitiraju više CO2 nego dizelaši. Dizelaši su, pak, na listi za odstrel zbog visokih vrijednosti dušikovih dioksida (NO2). Dakle, progonom dizelaša želi se sniziti razina jednog od plinova opasnih po zdravlje, a u praksi se time povećala razina drugog, stakleničkog plina. Povećana koncentracija stakleničkih plinova uzrokuje prekomjerno zagrijavanje Zemlje, a to pak rezultira velikim klimatskim poremećajima.
Uz pad broja dizelaša, drugi važan čimbenik u porastu prosječnih vrijednosti ugljikova dioksida je i dalje rastući interes za SUV modelima, koji – zbog specifičnog oblika karoserije – u prosjeku emitiraju više ugljikova dioksida. Konkretno, podaci za 2017. pokazuju da dizelski automobili registrirani na promatranim tržištima u prosjeku emitiraju 117,9 g CO2/km. Benzincima je, pak, prosjek 123,4 g CO2/km. Razlika je 5,5 g/km u korist dizelaša. Nadalje, prosječna snaga kod dizelaša registriranih u Europi iznosi 142 KS, dok benzinci imaju prosječna 123 konja.
S pojačanom negativnom percepcijom dizelaša u javnosti, u kombinaciji s pritiskom koji vlade pojedinih država rade putem ograničenja prometovanja i viših poreznih kategorija za automobile s dizelskim motorom, lani je broj novoregistriranih dizelaša u Europi pao za 7,9 posto, na 6,77 milijuna primjeraka. Dizelski su automobili tako 2017. bili zaslužni za samo 43,8% registracija, što je 11,1 posto manje od udjela zabilježenog 2011. kad su dizelaši bili na vrhuncu. Ovo je ujedno najniži udjel dizelaša još od 2003., kad su dizelski automobili zauzimali 43,4% tržišta. Istovremeno, u 2017. su registracije benzinaca porasle 10,9% te su dosegnule najvišu razinu od 2003. Kupci koji su se od dizelaša okrenuli benzincima te i kod njih traže više snage i okretnog momenta posljedično će i u budućnosti emitirati više ugljikova dioksida nego što bi to bio slučaj da voze jednako snažan automobil s dizelskim motorom.
Europski cilj od prosječnih 95 grama CO2 po kilometru do zadane 2021. godine bit će teško postići, jer se električni automobili ne uspijevaju nametnuti kao adekvatno rješenje. Oni su, naime, i dalje velikoj većini građana preskupi (posebno oni s pristojnom autonomijom), autonomija im je u većini slučajeva i dalje nedostatna, punionica tek u rijetkim zemljama odnosno gradovima ima dovoljno i adekvatno raspoređenih. Nije nebitno ni što električna energija tek manjim dijelom dolazi iz čistih, ekoloških izvora. Slamka spasa mogli bi biti hibridni automobili, jer ipak bolje udovoljavaju potrebama prosječnog vozača, a emitiraju manje CO2 od automobila s klasičnim pogonom. No, zbog pada udjela dizelaša, na tržištu je zabilježen tek neznatan rast prodaje modela s alternativnim pogonom.
To je samo da se više novih auta proda, sad su dizelaši "problem",za par godina bit će pak benzinci "problem" . danas je vijek auta produžen, treba nešto izmisliti da ljudi mijenjaju češće aute.