Ovih dana odvija se MWF (Mobile World Congress) u Barceloni, radi se, svakako, o jednom od najvećih i najvažnijih svjetskih okupljanja predstavnika mobilne industrije na kojemu se jasno vidi u kojem smjeru ide ta industrija, a samim time i svjetski trendovi koje moderna tehnologija neumorno pokreće. Pregledom same agende vidi se da je općeprihvaćena konstatacija da se nalazimo u središtu nove revolucije, one koja logično i po redu dolazi ili industrijske revolucije 4.0
Četvrta industrijska revolucija razvija se na bazi prethodne i karakterizira je konvergencija raznih tehnologija, pri čemu se jednostavno brišu one nekoć tako jasne granice između biološkog, fizičkog i digitalnog.
Inovacije se nižu nevjerojatnom brzinom, kao nikad prije u ljudskoj povijesti pa u usporedbi sa svim prijašnjim revolucijama ova trenutačna ima eksponencijalan rast. Upravo ono što je ključno za “distruptivnu” promjenu u gotovo svakoj grani industrije i u svakom djelu zemaljske kugle. Javljaju se novi trendovi i nove tehnologije. Mogu nabrojiti samo neke koje ponekad podsjećaju na radnju znanstveno-fantastičnih filmova, no one su tu u našoj stvarnosti. Primjerice, umjetna inteligencija, strojno učenje, virtualna i proširena stvarnost, konektirana i autonomna vozila, internet stvari... samo su neki trendovi koji nas velikim koracima vode u nove faze digitalne transformacije i digitalne ekonomije.
Problemi s kojima se hrvatsko društvo susreće, naravno, nisu tema. To je za većinu savladano gradivo i obavljene transformacije. Neki su daleko odmakli, neki su u operativnim programima na putu da dođu do cilja. Postavlja se pitanje gdje su brojne naše tvrtke i javna uprava od digitalne ekonomije s obzirom na to da su uglavnom još uvijek u razmišljanjima kako da digitaliziraju pojedine dokumente (čast izuzecima). Uglavnom samo oni koji aktivno sudjeluju na međunarodnom tržištu ili su im globalni igrači ušli na tržište bili su prisiljeni napraviti prave iskorake ne bi li preživjeli.
Postaje pomalo dosadno naglašavati hitnost potrebe za velikim napretkom u širokopojasnom internetu, obrazovanju, posebice kada se radi o STEM vještinama, agilnijim financijskim institucijama i poticajnoj poreznoj politici te digitalizaciji gotovo svega. (Kod digitalizacije ne mislim na način da se postojeći dokumenti i procesi prebacuju u digitalni format, već da se, ako i gdje je potrebno, sve iz temelja mijenja na nove digitalne poslovne modele.)
Postoji li prilika za iskorak?
Ono što je kod revolucija poznato jest da se stari sustavi ruše, a novi stvaraju te da se neke stepenice mogu preskakati. Ulazna barijera je često manja, a prilike su kroz globalno tržište ogromne i nesagledive. Brojni domaći, pozitivni primjeri potvrđuju da se usprkos sustavu može uspjeti. U našem društvu imamo
pojedince koji su dovoljno hrabri, kreativni i sposobni da svakim danom rade iskorake, stoga vjerujem da je ovo prilika koju će brojni iskoristiti te da ćemo čitati o mnogim uspješnim hrvatskim pričama i u budućnosti.
>> Strojevi znaju više, no daleko su od ljudske svijesti
