Na današnji dan, prije točno 25 godina, gramofonska ploča vjerojatno još nije niti slutila što joj se sprema u bliskoj budućnosti. Niti vjerni kupci nosača zvuka nisu bili svjesni da će veliki komad crne plastike koji, nakon nekog vremena, često škripi i preskače, zamijeniti savršenija pločica na kojoj se presijavaju dugine boje. Vjerojatno pogađate, 17. kolovoza, 1982., rođen je Compact Disc iliti skraćeno - CD.
Tog se dana zavrtio na improviziranom uređaju u njemačkom gradu Hanoveru. Prvi proizvedeni CD sadržavao je glazbu Richarda Straussa, a njegovi proizvođači tvrde da danas zvuči jednako dobro kao i prije 25 godina. Samo osam godina poslije, diskografska industrija počela jer ljubiteljima glazbe sugerirati kupnju CD-a umjesto ploča koje su se polako povlačile iz prodaje.
Prvi Sonyjev CD player prodan je 1. listopada, 1982. u Japanu, a dolazio je s albumom "52nd Street" Billyja Joela. Nakon Sonyja, CD playere počeo je proizvoditi i Phillips, a krajem 80-ih uključili su se i još neki poznati proizvođači tehnike.
Upitna budućnost CD-a
Iako se tada možda tako činilo, CD je daleko od savršenstva, a njegova budućnost je vrlo upitna. U eri iPoda, memorijskih kartica, mp3 datoteka i drugih uređaja, postavlja se pitanje može li CD tu naći svoje mjesto. Prodaja CD-a u SAD-u u prošloj je godini pala za 22 posto u odnosu na 2001., a slična je situacija i u drugim zemljama svijeta.
Osim što velik broj internetskih korisnika besplatno može doći do bilo koje pjesme ili albuma, raste i legalna prodaja nosača zvuka u mp3 formatu dok se sve manje ljudi odlučuje na odlazak u music shop. Ljudima je jednostavnije i praktičnije pjesmu pokrenuti s hard diska nego vaditi CD iz omota i stavljati ga u player.
Memorijske kartice i hard discovi mogu pohraniti i višestruko veću količinu glazbe od jednog audio CD-a pa je i to jedan od razloga pada popularnosti nekad revolucionarnog medija.
Iako proizvođači tvrde da CD kupljen 1987. i onaj kupljen danas zvuče jednako, to baš i nije istina. Compact Discovi proizvedeni u ranoj fazi su obično tihi i datoteke na njima trebaju zvučnu restauraciju.
Razlika je vidljiva kada se, npr., danas kupi kompilacija hitova 80-ih koja zvuči neusporedivo bolje od one kupljene prije 15 godina. Zbog toga se i neki popularni izvođači često odlučuju na reizdanja svojih albuma uz obavezno naznaku kako se radi o remasteriranim snimkama.
Nedostižan vinilni zvuk?
Zvuk vinila tj. gramofonske ploče nekima će ipak ostati najdraži. Mnogi tvrde da CD i ostali digitalni mediji nikad neće moći reporoducirati bogatvsto zvuka kako to može kvalitetna ploča.
Gramofonske ploče se proizvode i dalje, a prvenstveno ih koriste DJ-i za svoje setove jer je takve stvari gotovo nemoguće raditi s digitalnim nosačima zvuka. Na izdavanje albuma na vinilu odlučuju se i neki izvođači no cijena takvih nosača zvuka je porpilično visoka.
U našoj se zemlji ploče više ne proizviode, pogon Croatia Recordsa (bivšeg Jugotona) zatvoren je 1994., a posljednja proizvedena ploča bila je "Papa je s vama" na kojoj se nalazila misa Pape Ivana Pavla II. održana za vrijeme njegovog posjeta Zagrebu.
Nakon što je s tržišta istisnuo sveprisutnu gramofonsku ploču, CD bi u skoroj budućnosti također mogao postati prošlost. Vrijeme će pokazati...
