INTERVJU

Izumitelj USB sticka: Imate predivnu zemlju i nikome ne bih preporučio da odlazi iz Hrvatske

Dov Moran
Foto: Privatni album
01.12.2016.
u 08:00

“Nikad sa sigurnošću ne znate koja je prava ideja. Najvažnije je koliko je jak lider projekta, je li sposoban nositi se s problemima i kako će se nositi s neuspjehom. Neuspjeh je sastavni dio startup života”

– Nisam genij, nisam se rodio u bogatoj obitelji ni u velikoj zemlji, a nemam ni formulu za uspjeh! – tako je sebe zagrebačkoj publici i najboljim europskim poslovnim anđelima i startupima skromno predstavio Izraelac Dov Moran (61), izumitelj USB flash memorije. On je svoju kompaniju M-System, koju je osnovao 1989. godine, u 17 godina doveo do vrijednosti od milijardu dolara, a potom je 2006. godine prodao San Disku za 1,6 milijardi dolara.

Ideju za USB stick dobio je nakon što mu se na jednoj prezentaciji ugasio laptop i ostao je bez svojih slajdova. Danas je San Disk jedan od najvećih svjetskih proizvođača flash memorijskih kartica koje su praktički umirovile CD-e i DVD-e. A svijet se sve više okreće arhiviranju podataka u oblaku.

Dov Moran nije se umirovio, nego je pokretao niz drugih uspješnih kompanija, a danas je direktor ulagačkog fonda Grove Ventures. Svoj uspjeh voli pripisivati sreći, kaže da se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme, a to je u kasnim osamdesetima bila izraelska vojska u kojoj je već počeo raditi na mikročipovima. U svojoj dosadašnjoj karijeri prijavio je 40 patenata.

Izrael je od 1993. godine zahvatila startup ulagačka idila pa se sad već godinama priča o startup naciji s više od 1400 novih startupa svake godine. Tu su deseci i državnih i privatnih fondova za ulaganje, a najbolje je što država ne traži novac od ulaganja nazad ako projekt propadne. U Izraelu rade s formulom da je to ulaganje u znanje i bujanje ulagačke klime.

Nismo se mi rodili kao startup nacija. Počeli smo kao izvoznik naranača. Vjerujem da se procvat može dogoditi i u Hrvatskoj. Do 1993. godine Izrael je imao jako malo hi-tech industrije, vrlo vjerojatno i manje nego Hrvatska danas.

Koliko procjenjujete da je tako nešto stvarno moguće u Hrvatskoj, koliko ste upoznati s hrvatskom startup scenom?

Znam da je još u svom začetku, no i nama je trebalo vremena. Dakako, što kasnije krenete, kasnije će se dogoditi, ali će se apsolutno dogoditi u jednom trenutku. Uopće nije prekasno, svijet se sve više okreće prema tehnologiji. Dolazi nam doba autonomnih automobila, liječenja kod kuće uz pomoć tehnologije. I puno drugih stvari se događa. Mislim da će autonomna vozila donijeti najveću promjenu. Na putu za posao bolje ćete iskoristiti vrijeme u automobilu jer nećete morati gledati cestu i promet. To će vam biti i ured i prostor za odmor. Također, konačno ćemo se riješiti muke parkiranja i troškova osiguranja.

Što preporučujete Hrvatskoj?

Izgradite tvrtke oko nekog specifičnog fokusa koji će onda biti vaše područje.

Pomažu li pojedinačni uspjesi i za cijelo lokalno tržište, može li to biti hrvatski prečac do uspjeha, da nam nekoliko uspješnih kompanija olakša put?

Nikad ne znate tko će uspjeti. Morate početi investirati u puno startupa i računati s time da će većina njih propasti. Ali neki će uspjeti. Kad sam ja osnovao svoju kompaniju M-System, želja mi je bila doseći milijun dolara prihoda. Kad sam to ostvario, nekoliko smo godina bili između 1 i 10 milijuna dolara prihoda. I tada se govorilo da u Izraelu nikad nemamo kompanije koje ostvare prodaju više od 10 milijuna dolara godišnje. Hoću reći da je i Hrvatska danas upravo u takvoj situaciji u kakvoj smo mi bili.

Ali Hrvatska nema toliko fondova i investicija kao što je Izrael imao u devedesetima ili danas.

Fondovi će doći. U Izraelu je počelo bez fondova. Prvo se krenulo osnivati tvrtke, a tek su onda počele stizati investicije. Pa se osnovalo još više kompanija, a onda je došlo i još više novca za ulaganje. I tada se to zahukta u ekosustav.

Nisam prodao M-System kad se pružila prva prilika, tek na šestoj-sedmoj ponudi, i to nakon puno pritisaka sa svih strana, pa i od mog upravljačkog odbora

Vaš je najveći uspjeh prodaja M-Systema San Disku, ali ste to jednako tako istaknuli i kao svoj najveći gaf.

Financijski je to ispao i neuspjeh jer se uspjeh mjeri time koliko novca zaradiš u transakciji, a mislim da sam mogao i prodati za višu cijenu.

Kada je onda pravi trenutak za prodaju kompanije?

Nema najboljeg trenutka. Svaka tvrtka ima svoje posebnosti i svoj put. Mi smo više imali cilj promovirati novu tehnologiju nego čim prije prodati sve i okrenuti lovu. Nisam prodao M-System kad se pružila prva prilika, tek na šestoj-sedmoj ponudi, i to nakon puno pritisaka sa svih strana, pa i od mog upravljačkog odbora. Uvijek su veliki pritisci na poduzetnike, što ako tvrtka na kraju propadne, je li bolje da prodam sad? Na jednom od pokušaja došao je šef San Diska strašno fokusiran na kupnju, a ja sam mu rekao ne i to ga je jako naljutilo. Rekao je da želi razgovarati s odborom, još nekim tko odlučuje. I onda je došao pred cijeli odbor i napravio fantastičnu prezentaciju i pokazao koliko čvrsto vjeruje u svoju viziju razvoja našeg proizvoda. Odbor je bio zbunjen i oduševljen njegovom vizijom, bio je vrlo uvjerljiv. No ja sam bio izvršni direktor kompanije i odbio sam tada prodati. Poslije smo dobili još bolje uvjete.

Je li lakše probiti se sa softver startupom ili u hardveru?

Teško je reći, ovisi u čemu si dobar, ako nisi strojarski inženjer i ne razumiješ proizvodnju hardvera, bolje je da odeš prema softveru. Ali, s druge strane, veći su troškovi za promoviranje softverskih proizvoda. Za Hrvatsku vjerujem da je lakše osnovati softver kompaniju nego proizvodnju hardvera. Ali, ako imate dobra sveučilišta i tehnološka znanja, nema razloga da ne razvijate i hardver startupe.

Čuli smo od više poslovnih anđela da imaju razna pravila kojima se vode prije nego što investiraju u neki startup, koja su vaša pravila pri ulaganju?

Jako smo strogi. Svake godine primamo ideje za 800 projekata, ali investiramo samo u četiri.

Kako znate koja je prava ideja i projekt?

Nikad zapravo ne znate sa sigurnošću. Ima puno stvari koje ocjenjujete i to vam pomaže pri izboru. Najvažnije je koliko je jak lider projekta, je li sposoban nositi se sa svim problemima i stvarima koje stižu u sljedećim fazama. Uvijek morate procijeniti i kako će se netko nositi s neuspjehom. Neuspjeh je sastavni dio startup života.

Ako naiđete na odličan projekt, ali ne vjerujete u lidera, utječete li na promjenu u njihovu timu?

Ne, ne vjerujemo u promjenu ključne osobe. To je jako teško. To se nekad i dogodi, ali vrlo rijetko. Druga stvar koja je jako bitna jest procijeniti funkcionalnost i namjenu tehnologije. Je li to stvarno nešto što će mijenjati svijet ili samo nešto što već postoji, samo je 10 posto drugačije. Tražimo nešto značajno i nešto što ima potencijal za veće tržište.

Poslali ste otvoreni poziv i hrvatskim startupima?

Ne u smislu ulaganja u pojedinačne startupe, iako bismo to voljeli, fokusirani smo na izraelsku scenu. Naučili smo da je važno biti u blizini projekta u koji ulažeš. No možemo podijeliti svoje iskustvo i znanje u građenju platformi i ulagačkih fondova. Uostalom, vi stvarno ne trebate napuštati svoju zemlju i dolaziti u Izrael, imate predivnu zemlju. Ne bih nikome preporučio da odlazi iz Hrvatske.

>> Poslovni anđeli iz Europe stigli u Zagreb: 'U biznisu treba imati strast i integritet'

Ključne riječi

Komentara 5

NO
nonasur
09:00 01.12.2016.

Da,ok, samo mislim da se majstor nije suočio s hrvatskom birokracijom i pravosuđem. Ti bi slomili i najžilavijeg poduzetnika i skršili najbolju ideju. Te birokrate i apartčiki doslovce tjeraju ljude iz ove prekrasne zemlje.

DU
Deleted user
09:04 01.12.2016.

U Hrvatskoj političari činovnici i ostali državni službenici žive od izrabljivanja ljudi poput tebe. A svaka dobra ideja koju bi pokušao sprovesti u startu bi završila sa neuspjehom a ti bi imao milijune dolara duga.

ST
stefj
10:06 01.12.2016.

Startup u Hrvatskoj? IT ili neka visoka tehnologija ovdje? Ha, ha, nije on upoznao državnu službu, birokraciju i sindikate... Mi smo zemlja gdje ako netko ima 2000 € plaću treba ga porezima odrati do kože da bi se zadovoljila birokracija, a on govori o nekakvim visokim tehnologijama? Evo danas Marić brani simboličku reformu gdje pokušava bar malo ispraviti te gluposti, a svi ga napadaju radi toga. Prednjači Maras i ostala ekipa...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije