Tonko Obuljen predsjednik je Vijeća HAKOM-a, mrežnog regulatora u dijelu telekomunikacijskih usluga. Kada će dražba frekvencija za 5G, kako stojimo po pitanju fiksnih telekomunikacija i hoćemo li se popraviti na ljestvici digitaliziranosti društva, tek su neka od pitanja koja smo postavili čelniku HAKOM-a.
Kada smo svojedobno razgovarali, rekli ste da priželjkujete trećeg operatora u RH. Povod je bila prodaja Optima Telekoma, no odvilo se tako da je treći operator stigao drukčijim putem, United grupa kupila je mobilnog operatora Tele2 i, tvrde, ulagat će i u fiksne mreže. Jeste li zadovoljni tim raspletom?
Svako povećanje konkurencije na tržištu je dobrodošlo iz perspektive HAKOM-a, a isto tako i krajnjih korisnika usluga. Naravno, bit će potrebno neko vrijeme kako bismo vidjeli stvarne učinke te akvizicije, ali već i sama pojava novog igrača svakako utječe na planove ostalih te možemo očekivati nove i inovativne ponude, kako na mobilnom tako i na fiksnom tržištu.
Mislite li da će Telemah, odnosno UG uspjeti probiti se na fiksnom tržištu bez kupnje Optime, dakle vlastitim ulaganjima? Koliko je zapravo zasićeno fiksno tržište?
Telemah je najavio velika ulaganja u mobilne i fiksne usluge. Vjerujem da su pažljivo promišljali i vide potencijal na hrvatskom tržištu. Uspjeh će ovisiti o pristupu korisnicima, ali i o regulatornim uvjetima. Mi smo nedavno mijenjali ili upravo mijenjamo cijeli niz temeljnih veleprodajnih uvjeta i efekti tih izmjena vidjet će se u sljedećem razdoblju. Na fiksnom tržištu ustvari ima dosta prostora jer je postotak korisnika koji koriste pristup internetu vrlo velikim brzinama još uvijek relativno mali. S druge strane, počeli su projekti izgradnje optičke infrastrukture korištenjem europskih sredstava, a svim tim projektima je zajedničko da pristup izgrađenoj infrastrukturi mora biti osiguran svima zainteresiranima.
Što će se dogoditi s Optimom ako se ne pojavi kupac, a o kupcu trenutačno nema nikakvih informacija, pa vjerojatno nije ni na horizontu. A uz ulazak UG-a, pretpostavljam, manje su i šanse da uđe neki četvrti igrač.
HT mora izaći iz upravljačke strukture OT-a i time prepustiti upravljanje većinskom vlasniku. Nadam se da će vlasnici OT-a, bili to sadašnji ili novi, iznaći načina u novom regulatornom okviru za povećanje konkurentnosti na tržištu. Ulaskom još jednog operatora dodatno bi se zaoštrilo natjecanje na tržištu. Za razvoj novih usluga i stalne investicije u poboljšanje mreže važno je da se ne dogodi duopol te je u tom smislu izuzetno bitna najava Telemaha o ulasku na tržište u nepokretnim mrežama. Ne treba zaboraviti da u Hrvatskoj postoji i nekolicina lokalnih i regionalnih operatora koji bi poboljšanjem veleprodajnih uvjeta i mogućnošću korištenja regionalnih dozvola u spektru 3,6 GHz također mogli utjecati na tržište.
UG, osim telekom-biznisa, jak je na području proizvodnje sadržaja, je li ti to, prema vašem mišljenju, nelojalna prednost na tržištu?
HAKOM nije izravno nadležan za sadržaj, ali živimo u vremenu u kojem je teško povući oštru crtu razgraničenja, posebno kod audiovizualnih sadržaja. Jasno je da se posjedovanjem određenih ekskluzivnih prava na neki sadržaj može ostvariti prednost ne samo na tržištu sadržaja nego i na tržištu elektroničkih komunikacija. U tom smislu bit će izuzetno važna suradnja s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja i Agencijom za elektroničke medije. Moram reći kako mi je drago da je dosadašnja suradnja bila vrlo kvalitetna, ali siguran sam da će u budućnosti biti još puno intenzivnija.
EU je dao novac za gradnju pristupne, ali i agregacijske optičke infrastrukture, kako se odvijaju ti radovi, povećavaju li se kapaciteti, odnosno ima li više pretplatnika?
Poznato je da je odobren 21 projekt izgradnje pristupnih mreža koji obuhvaćaju 126 jedinica lokalne samouprave te su potpisani ugovori o sufinanciranju. Provedbom tih projekata pokrit će se 156.000 kućanstava pristupom internetu sljedeće generacije. Ukupno će se investirati oko 1,2 milijarde kuna od čega oko 705 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Projekti se trenutačno nalaze u različitim fazama izvođenja, ali svi su pokrenuti. Projekt izgradnje agregacijske mreže također je u zadnjoj fazi pred izvođenje. Završavanjem svih ovih projekata povećat će se broj korisnika koji su u mogućnosti koristiti internetske priključke s vrlo velikim brzinama prijenosa podataka.
Korona je potaknula veću upotrebu interneta i općenito telekomunikacijskih usluga, i mobilnih i fiksnih. Koliko ste zadovoljni brzinama, uslugama operatora, kapacitetima? Postoji li možda povećan broj pritužbi građana? Vjerujem da su mnogi morali ‘pojačavati’ povezivost.
Operatori su odlično reagirali na novonastalu situaciju te porast prometa nije prouzročio potekoće u njihovim mrežama kao što se to dogodilo u dijelu zemalja Europske unije. U razdoblju prvog zaključavanja na europskoj razini vođeni su razgovori s velikim davateljima videosadržaja i računalnih igara kako bi se omogućilo bolje planiranje kapaciteta poštujući pri tom pravila o otvorenom pristupu internetu. Nažalost, osim pandemije, Hrvatsku su u proteklom razdoblju pogodili i snažni potresi u Zagrebu i na Banovini koji su prouzročili kratkotrajne poteškoće u fiksnim i pokretnim mrežama na pogođenom području. HAKOM je u stalnoj komunikaciji s operatorima radi poboljšanja kvalitete usluga i odnosa operatora prema korisnicima. Zadovoljni smo što se u prošloj godini unatoč izvanrednoj situaciji nije povećao broj pritužbi korisnika, nego se malo smanjio. Međutim, smatramo kako postoji prostor za napredak u jasnoći informacija prema korisnicima prilikom sklapanja ili raskida ugovora o korištenju usluga. Znakovito je kako postoji stalni trend smanjenja broja sporova u kojima HAKOM mijenja drugostupanjsko rješenje operatora te je očito kako operatori posvećuju više pažnje svakom pojedinom sporu. Brzine pristupa internetu rastu iz godine u godinu. Tomu znatno doprinose investicije operatora u nove tehnologije te porast potražnje za kvalitetnijom uslugom. Projekti sufinancirani europskim sredstvima pomoći će da ovakve kvalitetne usluge budu dostupne i na mjestima udaljenima od gusto naseljenih gradskih središta.
5G bio je lani u velikom fokusu javnosti. Nažalost, našao se i u kontekstu raznih teorija urote i zavjere. Gdje smo sada kada se radi o 5G?
Nakon lanjskog povećanog interesa javnosti na osnovi kojeg je HAKOM objavio informacije o 5G tehnologiji na svojim internetskim stranicama, broj upita je trenutno smanjen. HAKOM će i dalje pravovremeno informirati javnost o 5G tehnologiji, pogotovo uzimajući u obzir nadolazeću dodjelu frekvencija i javne rasprave koje joj prethode. Planirano je završiti dodjelu frekvencijskog spektra na 700 MHz i 3,6 GHz do kraja srpnja ove godine. Moguća je i dodjela frekvencija u pojasu 26 GHz ako za to bude interesa na tržištu. U ovom trenutku pripremamo okvir za postupak javne dražbe te planiramo izlazak na javnu raspravu sredinom ožujka.
HT je krenuo s komercijalnom upotrebom 5G, imaju 17 gradova, kažu, pokrivenih 5G mrežom. Budući da još nije provedena aukcija frekvencija, o kakvoj se tu 5G mreži radi i kako ocjenjujete njihov učinak?
Dozvole za uporabu RF spektra tehnološki su neutralne i njima su propisani uvjeti uporabe za određena frekvencijska područja. Tehnički uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, što uključuje i tehnologije koje se mogu upotrebljavati, dodatno su propisani planovima dodjele za određena frekvencijska područja, a za koja se prethodno provodi i javna rasprava. S obzirom na trenutačno važeće planove dodjele, svi operatori mogu upotrebljavati već dodijeljen spektar (koji se do sada upotrebljavao za 2G, 3G i 4G mreže) za komercijalan rad 5G mreže. U dijelu spektra koji dodjeljujemo ove godine trenutačno nije moguć komercijalni rad, ali operatori provode testiranja. HT je 5G tehnologiju u RH implementirao upotrebom dinamičkog dijeljenja spektra (Dynamic Spectrum Sharing - DSS). DSS omogućava upotrebu istog radiofrekvencijskog spektra, odnosno istog frekvencijskog nosioca, za pružanje 5G i 4G (LTE) usluga. Dijeljenje raspoloživog spektra između 4G i 5G tehnologije ovisi o trenutnim potrebama korisnika za pojedinom tehnologijom na određenom području, a sami resursi se dinamički raspoređuju tijekom vremena. DSS omogućuje pokrivanje 5G signalom koristeći postojeći „4G“ spektar te postojeću radijsku opremu i lokacije, bez investiranja u novu 5G infrastrukturu. Na taj se način 5G usluga može brzo i efikasno uspostaviti, bez potrebe za dodjelom novog spektra. Za pružanje 5G usluga dovoljna je softverska nadogradnja postojećih baznih postaja, čime se omogućava efikasnija uporaba spektra dodijeljenog operatorima.
Osijek ipak nije postao prvi 5G grad, hoće li i kada, odnosno jeste li odlučili kojim modelom ćete provesti dodjelu frekvencija za 5G i kada će to biti?
Zbog odgode dodjele spektra za ovu godinu operatori nisu bili u mogućnosti pustiti mreže u komercijalni rad, ali obavljali su testiranja funkcionalnosti 5G tehnologije. Ovi testovi provode se uglavnom u frekvencijskom području 3,6 GHz, a velik dio testiranja odvijao se upravo u Osijeku.
Vlada je proljetos odlučila smanjiti naknade za frekvencije telekomima s obrazloženjem dodatnog investiranja u mobilne mreže, odnosno bez uvjetovanja da se radi o 5G mrežama. Očekujete li nove investicije Vlade u ovom dijelu, odnosno olakšice za telekome s ciljem razvoja?
Praksa je velike većine zemalja da se pri dodjeli frekvencijskog spektra ne ograničava upotreba na samo jednu tehnologiju, osim u slučajevima u kojima je to propisano na međunarodnojrazini. Zato će se i novododijeljeni spektar moći koristiti i za već poznate tehnologije. Važno je ipak naglasiti da se područja 700 MHz i 3,6 GHz često nazivaju „pionirskim 5G pojasevima“ te je za očekivati da će velika većina operatora koristiti nove frekvencije upravo za 5G, a dodjelom novog spektra količina spektra kojim raspolažu operatori gotovo će se udvostručiti. Istovremeno se ne očekuje veći porast prosječnog prihoda po korisniku, a u prvo vrijeme nije realno očekivati ni veliki prihod od industrijske primjene ili primjene u prometu i javnim uslugama. S druge strane, za izgradnju funkcionalne 5G mreže bit će potrebna znatna ulaganja. Potrebno je zato pažljivo razmotriti sve čimbenike te početnu cijenu u dražbi odrediti sukladno očekivanoj cijeni izgradnje mreže i mogućnostima povrata investicije na hrvatskom tržištu. U tom smislu je pomalo sretna okolnost da smo odgodili dražbu jer ćemo maksimalno iskoristiti iskustva drugih, nama sličnih zemalja.
5G, osim zavjera, lansiranja, isticanja dobrobiti za razvoj država, sporan je i u dijelu sigurnosti. Što je to nesigurno po pitanju 5G, imamo li mi neke dodatne sigurnosne mehanizme kada se radi o opremi za 5G koji se moraju uvesti ili su pak zabranjeni.
Promišljanja o sigurnosti mreža intenzivirala su se s pravom uoči uvođenja 5G mreža, no treba reći da je sigurnost mreža uvijek izuzetno važna. Za 5G mrežu često se zna reći kako će omogućiti „internet svega“. Kada govorimo o primjenama u zdravstvu, prometu, telemedicini ili daljinskom upravljanju, jasno je da takve aplikacije moraju biti pouzdane i sigurne. Na mreži se, osim toga, može nalaziti i mnoštvo osjetljivih osobnih ili poslovnih podataka. Stoga je EU izradio 5G Toolbox. Riječ je o dokumentu koji popisuje set mjera na strateškoj i tehničkoj razini iz kojeg države članice mogu odabrati one za koje smatraju kako najbolje odgovaraju njihovim potrebama. U RH je, baš kao i u većini ostalih zemalja EU, upravo u tijeku taj odabir mjera te bi postupak trebao biti završen do kraja ove godine.
Nitko izrijekom ne govori o Huaweijevoj opremi, no poznato je da je upravo taj dio sporan, znate li hoće li naši operatori koristiti njihove usluge, odnosno tko to regulira?
U medijima smo mogli pročitati objave u kojima se najavljuje suradnja operatora s pojedinim proizvođačima opreme. Riječ je o poslovnim odlukama operatora koje sami donose sukladno ponudi na tržištu. U svakom slučaju, mreža će morati zadovoljiti uvjete koji se propišu odabranim mjerama iz Toolboxa te u tom slučaju nije važan naziv proizvođača. U odabir mjera uključene su sve relevantne institucije RH.
Kada već govorimo o sigurnosti, imali smo jesenas veliki ispad hitnih službi. Bilo je ih nemoguće dobiti iz svih mreža jer su službe bile vezane za jednog operatora, odnosno HT kojem se dogodio ispad sustava. Kako je moguće da kritična infrastruktura bude povjerena jednom operatoru bez backupa? Znate li je li to ‘popravljeno’ u smislu da je se takvo što više ne može ponoviti? Ima li HAKOM ikakvu ulogu u tome?
U postupku procjene sigurnosti vlastitih usluga najvažniju ulogu ima korisnik usluga, odnosno same hitne službe koje se pri sklapanju ugovora o tome trebaju posavjetovati s izabranim operatorom. Svakako bi bilo poželjno da se ostvari izravno povezivanje barem s dvije mreže. Osobno mislim da bi trebalo povezati hitne službe na sve tri najveće mobilne mreže te na barem dvije različite fiksne. Moram naglasiti kako se u takvom slučaju u budućnosti svejedno ne bi mogli ostvariti pozivi prema hitnim službama iz mreže koja ispadne. U ovom trenutku izvedena je izravna veza prema još jednoj mreži, a radi se na izradi novog tehničkog rješenja povezivanja operatora i hitnih službi kao i na izmjeni Pravilnika o hitnim službama. HAKOM sudjeluje u radnoj skupini za izradu novog Pravilnika.
Imate li podatak koliko je u protekloj godini bilo ispada operatora bilo u mobilnoj ili fiksnoj mreži?
U 2020. godini imali smo prijavljenih 13 računalnih sigurnosnih incidenata te 13 mrežnih sigurnosnih incidenata. Do ispada usluge dolazilo je samo kod mrežnih incidenata. Značajnijih mrežnih incidenata bilo je šest te smo ih prijavili i ENISA-i. To je više nego u 2019. godini kad smo prijavili dva incidenta, a manje nego u 2018. godini kad je prijavljeno osam incidenata. Privremena zagušenja i ispadi nekih dijelova mreže zabilježeni su u protekloj godini i kao posljedica potresa u Zagrebu i na Banovini. Kada govorimo u kontekstu mjerenja kvalitete i dostupnosti usluga, Hrvatska zapravo nije loša, posebice kada se radi o mobilnoj mreži, no fiksna je malo problematičnija.
Hoće li DESI indeks pokazati bolje rezultate ove godine ili ćemo zbog kašnjenja u 5G opet biti nisko na ljestvicama?
Jedan od DESI pokazatelja obuhvaća upravo dodijeljeni radiofrekvencijski spektar za 5G. Hrvatska je u grupi zemalja koje za taj pokazatelj nemaju niti jedan bod te se pomak na ljestvici u odnosu na povezivost može očekivati tek sljedeće godine. Možemo biti zadovoljni što se sve više približavamo EU prosjeku. Očekujemo i porast korištenja već izgrađenih i dostupnih internetskih priključaka vrlo velikih brzina, a onda sljedeće godine i početak korištenja priključaka izgrađenih korištenjem europskih sredstava.
Kada se radi o cijenama, u Hrvatskoj postoji nerazmjer između kupovne moći građana i cijene usluga. Ako govorimo samo o cijenama, onda one nisu visoke, odnosno u nekom su prosjeku, no u odnosu na prihode korisnika izdvajamo poprilično za usluge. Vidite li prostora za snižavanje cijena?
Lani smo imali pozitivan pomak na toj ljestvici, što je bila izravna posljedica rasta prosječne bruto plaće. Činjenica je kako se cijene uglavnom ne mijenjaju ili se malo mijenjaju, ali zato se za istu cijenu dobiva sve više usluga. Naravno, na cijenu utječu i troškovi operatora, bilo da se radi o cijeni frekvencijskog spektra, najma zemljišta i infrastrukture te cijeni izgradnje mreže uključivo s nabavom opreme ili o cijenama sadržaja za audiovizualne usluge i cijenama električne energije koji su dosta rasli u prethodnom razdoblju. Cijene na mobilnom tržištu pod stalnim su pritiskom nadmetanja između tri operatora, dok pojačano nadmetanje na fiksnom tržištu očekujemo s povećanjem konkurencije.
Europska komisija nedavno je prozvala neke zemlje po pitanju usklađivanja s novim Zakonikom o elektroničkim komunikacijama, što nam zapravo zamjeraju?
Rok za prenošenje novih pravila EU u nacionalna zakonodavstva bio je 21. prosinca 2020. godine. Do tog trenutka postupak nisu završile čak 24 članice EU. U RH je za to usklađenje potrebno izmijeniti Zakon o elektroničkim komunikacijama, dok se neka pravila iz Zakonika, bez obzira na prenošenje, moraju primijeniti izravno. HAKOM je bio dio timova BEREC-a koji su izrađivali smjernice za primjenu pojedinih odredbi te sa zadovoljstvom mogu reći kako je taj posao unatoč pandemiji odrađen na vrijeme. Mi smo u svakom slučaju spremni za primjenu kada zakon bude donesen.
Događa li se još što zanimljivo na europskoj razini?
Izuzetno je dinamično razdoblje. U tijeku je revizija Direktive o smanjenju troškova izgradnje širokopojasnih mreža koja nije do kraja zaživjela u većini država članica. Do kraja ožujka trebalo bi završiti i tzv. Connectivity Toolbox, dokument koji bi trebao sadržavati popis najboljih europskih praksi za uklanjanje barijera i olakšavanje izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža. Komisija je postavila cilj da se svi postupci izdavanja dozvola završe u roku kraćem od četiri mjeseca te da se za što je moguće više tipskih infrastrukturnih objekata pojednostavi postupak građenja. HAKOM je član u posebnoj grupi koja izrađuje ovaj dokument te smo, svjesni njegova značaja, odvojili nekolicinu naših stručnjaka za aktivno sudjelovanje u pripremi smjernica. Osim toga, razgovara se puno o regulaciji velikih internetskih platformi, dijeljenju baza podataka (bez osobnih podataka) i europskom računarstvu u oblaku. To je važan iskorak EU prema digitalnoj suverenosti te će u vremenu pred nama izvjesno doći do novih izazova, kako za HAKOM tako i za regulatore u području elektroničkih medija, ali i tržišnog natjecanja u cjelini.
5G za obicnog covjeka je nepotrebna tehnologija. U Briselu je zabranjena, zdravlje gradjana je vaznije od profita. Preko 10,000 recenziranih studija ukazuje na stetnost elektromagnetnog zracenja. Jedna od njih je napravljena u Njemackoj gdje je ustanovljeno na ispitanicima koji zive u krugu 400m od bazne stanice povecanje adrenalina i noradrenalina, sto uzrokuje uznemirenost, strah, agresivnost i slicno. Naravno, telekom industrija ce sve to negirati kao sto negira dva najpoznatija istrazivanja: NTP Study i Ramazzini Institute gdje je dokazano da EMF uzrokuje tumore.