Superračunalo

Enijev 'računalni monstrum' nalazi naftu za samo desetak dana

Superračunalo
Foto: Marek Majewsky/DPA/PIXSELL
22.01.2018.
u 22:12

Najbrže superračunalo na svijetu u privatnom vlasništvu veliko je poput nogometnog igrališta

Naftne kompanije sve više postaju i tehnološke, a tu je primat preuzeo talijanski Eni, pustivši u rad trenutačno najbrže superračunalo na svijetu u privatnom vlasništvu.

Kako piše Bloomberg, Enijev superkompjutor zauzima prostor veličine nogometnog igrališta, a nalazi se u okolici Milana. Glavni mu je zadatak obrada podataka u procesu traženja nafte i plina na dubinama od više tisuća metara ispod Zemljine kore. “Ovo je srce kompanije, mjesto gdje držimo naše najosjetljivije podatke i tehnologiju”, kazao je u razgovoru za Bloomberg glavni izvršni direktor Enija Claudio Descalzi.

U nadogradnju računalnog sustava talijanska je energetska kompanija uložila 25 milijuna dolara. Superračunalo pod nazivom HPC 4 jedini je takav sustav koji nije u vlasništvu neke vladine ili javne institucije, a koji se nalazi među prvih 10 najbržih računala na svijetu. Vršna brzina obrade podataka Enijeva “računalnog čudovišta” iznosi 18,6 petaflopa. Za ilustraciju, računalo brzine jednog petaflopa može obraditi 1000 bilijuna operacija u sekundi.

Time je Eni preuzeo vodeću poziciju među velikim naftnim kompanijama. Naime, britanski BP u prosincu je objavio kako je udvostručio brzinu svog superračunala na devet petaflopa, što je jednako brzini obrade podataka pola milijuna iPhonea.

CES Las Vegas 2018:

Superračunalo
1/34

Francuski Total 2016. predstavio je svoje superračunalo Pangea brzine 6,7 petaflopa. Svojevrsnu računalnu utrku među naftnim kompanijama potaknuo je slom cijena nafte prije tri godine. Naime, nova nalazišta do prije nekoliko godina tražila su se u višemjesečnom procesu obrade podataka s geoloških istraživanja.

Zbog niske cijene nafte, kompanije su odlučile investirati u računalnu snagu kako bi skratile vrijeme potrebno za uočavanje profitabilnih bušotina. “Vrijeme analize podataka s probnih bušotina danas je skraćeno na nekoliko tjedana”, objašnjava Jason Kenney, analitičar londonske podružnice španjolske banke Santander. Ulaganje u takve sustave vrlo je skupo, a u bliskoj budućnosti moglo bi postati i skuplje. Stručnjaci tumače kako se troškovi dizajniranja i sastavljanja superračunala kreću između 50 i 250 milijuna dolara.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije