Abba, kultni švedski pop-sastav i svojedobno pobjednik Eurovizije, okupio se i uskoro ponovno kreće na turneju! Ali ne na turneju na kakve idu ostali glazbenici. Grupa se raspala još davne 1982. i otad je nastupila samo jednom, 2016. godine. Iako su njezini članovi izrazili spremnost da još jednom nastupe zajedno, ipak su željeli da ne idu na naporne turneje na kojima bi morali provoditi dane i noći. Rješenje je pronađeno u – hologramima. I to u kombinaciji nastupa uživo s arhivskim snimkama.
Cijeli je projekt najavljen još 2017. te je planiran za 2019., a onda se sve toliko otegnulo da su u međuvremenu Benny Andersson, Anni-Frid Lyngstad, Agnethe Fältskog i Bjorn Ulvaeus, iako u poznijim godinama, odlučili ponovo ući u studio te snimiti nove pjesme.
”Odluka da krenemo s uzbudljivim projektom ABBA Avatar Tour imala je neočekivanu posljedicu. Svi četvero odlučili smo se da bi nakon punih 35 godina bilo zabavno ponovo udružiti snage i ući u studio”, stoji u službenoj izjavi sastava. Potom je precizirano i kako je zamišljeno da ABBA nastupi u hologramskom obliku.
”Snimili su nas iz svih mogućih kutova, natjerali nas na grimase, nacrtali nam točke na licima, premjerili glave”, rekao je Bjorn Ulvaeus.
Radi se o seriji koncerata koja će se zvati ABBA Voyage i u kojoj će gotovo svake večeri hologramski bend, odnosno njihovi “Abbatari”, nastupati pred londonskom publikom od svibnja 2022. godine. Nakon toga planirano je da “nastupe” i u Las Vegasu, tamošnja tri hotela, MGM Resorts, Caesars Palace i Resorts World, izrazila su zanimanje za događaj kakav se ipak ne pamti. Od londonskog dijela očekuju prihode od najmanje milijardu funti, a bude li tako moglo bi se očekivati da bi se mogao dogoditi i lasvegaški serijal koncerata planiran za 2024. godinu, a tada bi se obilježilo i 50 godina od pjesme “Waterloo” i njihove pobjede na Euroviziji.
Tvrtka Portl prednjači
Tako je prilično sigurno da užurbanim koracima idemo prema svijetu kakav smo donedavno gledali samo na filmu. “Avatar” Jamesa Camerona, jedan od najdohodovnijih filmova dosad, snimljen je 2009., s idejom prenošenja ljudske prisutnosti na daljinu, iako se ondje ne radi o hologramu nego o genetski razvijenom stvarnom tijelu kojim čovjek upravlja iz daljine. Na takvo što očito moramo još dosta čekati, ali tko zna, od snimanja “Avatara” prošlo je samo 12 godina, a ideja o takvoj (daljinskoj) interakciji pretače se u stvarnost.
Tom se temom bavi i BBC koji navodi još jedan primjer hologramskog pojavljivanja. Christoph Grainger-Herr direktor je IWC Schaffhausena, ugledne švicarske urarske tvrtke. Kada zbog restrikcija usred pandemije nije mogao otputovati na globalni sajam Watches and Wonders u Kinu, odlučio se ondje – teleportirati. Odnosno prikazati svoj hologram. I to u prirodnoj veličini, u tri dimenzije, 4K rezoluciji, a mogao je na taj način izravno komunicirati s onima koji su događaju nazočili uživo, vidjeti ih i čuti. Omogućila mu je to američka tvrtka Portl.
”Teleportirali smo ga iz njegova ureda u Schaffhausenu. Odradio je svoje, razgovarao s drugim direktorima, pa čak i predstavio novi sat, sve u stvarnom vremenu. A onda smo ga vratili nazad,” rekao je David Nussbaum, direktor Portla.
Sustav Epic kojim ta tvrtka to omogućuje čini se jednostavnim. Stanete ispred kamere i zvučnika, a vaš se lik pojavljuje na ekranu dosta nalik kakvom ogledalu čije je kućište opremljeno mikrofonima i senzorima pokreta, tako da se sve ispred publike kojoj se obraćate prikazuje vama kao što se vi prikazujete njima. Portlovi uređaji zapravo su kompjutorizirane kutije sa staklenom frontom visoke dva i pol metra unutar kojih se, dakle, pojavljuje hologram živuće osobe. Nije nimalo čudno što je jedan od manekena te ne više toliko futurističke naprave i sam George Takei, kapetan Sulu iz “Zvjezdanih staza”. Sustavom se upravlja aplikacijom i povezuje internetom osobu ispred kamere i mikrofona s nekom uređenom pozadinom bilo gdje gdje se portal nalazi. Dakako, bez golemih današnjih rezolucija i digitalnoga visokokvalitetnog zvuka to ne bi bilo moguće.
”Nema gotovo nikakve latencije, a da nema stakla ispred holograma pomislili biste da se radi o stvarnoj osobi. U stvari, ako nema odsjaja svjetlosti koje bi se odbijalo od stakla, to biste doista mogli i pomisliti,” hvali svoj sustav Nussbaum.
Pandemija ubrzala priču
Osim direktora znamenitog švicarskog urara, ovaj uređaj koriste i Netflix te T-Mobile. Cijena mu je 60.000 dolara što jest skupo, no može se i iznajmiti po znatno nižoj cijeni.
”Za nekoliko godina to će biti redoviti način komuniciranja između ureda,” uvjeren je šef Portla, tvrdeći da ne mogu proizvesti dovoljno uređaja koliko ih se traži. Takvo što ne bi bilo izvedivo bez potražnje, a ona je, kao i valjda sve u posljednje dvije godine, uvjetovana pandemijom. Gotovo poništena mogućnost putovanja pokazala je koliko nedostataka imaju telefonski pozivi, pa čak i komunikacija različitim platformama. Neko vrijeme već postoji svjesnost da poruku nije moguće jasno prenijeti samo na taj način, osobnost je nešto što se korištenjem takvih platforma ipak dobrim dijelom gubi. To znaju i IT tvrtke koje su, suprotno očekivanjima na početku pandemije, shvatile da komunikacijske platforme doista nisu dovoljna zamjena za živi kontakt.
”Poznato je da Microsoft već godinama razvija komunikacijsku tehnologiju temeljenu na hologramima. Uređaj se zove HoloLens i stoji 3500 dolara, što je očito puno jeftinije od uređaja koje nudi Portl. Ali, HoloLens ne nudi isti komfor korištenja, uređaj se stavlja na glavu, a i ta vrsta projekcije nije tako uvjerljiva kao što je Portlova. Kod HoloLensa riječ je doista o pravim avatarima, više nalik animacijama koje se pri komuniciranju dviju osoba s uređajem pojave ispred njih. Čini se kao da se nalaze u istom prostoru u kojem se mogu kretati i oko virtualnog stola te surađivati”, rekao je Greg Sullivan, direktor tzv. miješane stvarnosti u Microsoftu.
Zamijenit će digitalne reklame
Prednost mogućnosti kretanja dok ste u hologramskoj vezi prepoznao je, primjerice, njemački div ThyssenKrupp koji proizvodi liftove i dizala koje ugrađuje gotovo po cijelom svijetu. Prije korištenja HoloLensa njihovi su tehničari morali putovati da bi popravili ponekad i zapravo trivijalan kvar. A sada mogu koristiti drugu generaciju HoloLensa kako bi se povezali s lokalnim tehničarem negdje u svijetu i proveli ga kroz popravak. Zrakoplovna kompanija Japan Airlines koristi HoloLens za uvježbavanje aviomehaničara i posada svojih aviona. Zanimljivo je da je poslovni sektor prepoznao prednosti takve tehnologije prije nego što je ona komercijalizirana među širokom publikom.
Sjećamo se, primjerice, kako su televizori još prije nekoliko godina dolazili s mogućnošću 3D prikaza za koji su bile potrebne aktivne ili pasivne naočale, no ni to nije zaživjelo. Danas su nositelji komercijalizacije manje tvrtke umjesto globalnih korporacija. Nussbaum ne vidi osobite opasnosti u mogućnosti da hologrami postanu toliko uvjerljivi da će njima bez problema biti moguće manipulirati bilo osobom bilo cijelom publikom. On smatra kako je budućnost proizvodima poput njegova već zajamčena.
”Zamijenit ćemo svaki digitalni zaslon u svakoj robnoj kući, svakom lobiju, i to u vrlo kratko vrijeme. Bit će to novi način na koji će tvrtke predstavljati svoje proizvode i sadržaj bilo da se radi o hologramu u stvarnom vremenu ili prije snimljenom. Ta tehnologija zamijenit će i sadašnje videokonferencijske ekrane u samo pet godina,” rekao je direktor Portla.
Koliko su njegove tvrdnje točne, vidjet ćemo. No, da se ta tehnologija razvija izuzetno brzo činjenica je. Tvrtka IKIN iz San Diega u SAD-u sljedeće godine planira predstaviti uređaj koji se priključuje na mobilni uređaj te će projicirati 3D hologram osobe s kojom imate videopoziv bez potrebe za čvrstom pozadinom.
U IKIN-u kažu kako rade na “volumetrijskom hardveru, neuralno prilagodljivim algoritmima umjetne inteligencije i drugom softveru” kojim se hologrami mogu ostvariti i na malim uređajima, uključujući i priključke za smartfone. Kada ta tehnologija bude spremna za komercijalizaciju susrest će se s već postojećim tehnologijama proširene i virtualne stvarnosti, pametnim naočalama i nosivim uređajima za glavu.
Uspije li IKIN u svojoj ideji, njegova bi tehnologija mogla postati najvažnijom u brojnim primjerima komuniciranja u kojima bi videopozivi postali dostupni bilo gdje i bilo kada, u obrazovanju, e-commerceu, zdravstvu, nekretninskom biznisu, arhitekturi, daljinskom popravljanju ili igranju... Lako je zamisliti na kakve sve načine. I prije je minijaturizacija neke tehnologije bila preduvjet da ona postane disruptivna. A hologrami upravo to jesu, i to s puno intrigantnijim putovanjem od maštarija televizijskih serija i kinofilmova do njihova ostvarenja 60-70 godina kasnije.
Video - "Deepfake" tehnologijom oživjeli su fotografije: Mnogima omogućili ponovno vidjeti izraze lica preminulih roditelja i rođaka!
