Hrvati jednostavno vole internet, online usluge koje prije svega služe informiranju i zabavi, dok su manje skloni bankarstvu. Naime, kako je to izračunala europska statistika, od 28 država zemalja članica Hrvati su, ukupno gledano, na visokom 11. mjestu. A kada je riječ o čitanju vijesti, tu smo viceprvaci Europe. Prvo mjesto oteli su nam Litavci. Inače, Europska komisija mjerila je stupanj digitaliziranosti gospodarstva i društva (DESI), a “upotreba internetskih usluga” jedna je od pet sastavnica tog indeksa u kojem smo tradicionalno najbolji. Inače, u sveopćoj digitalizaciji smo na 22. mjestu, a kada se radi o ovoj zasebnoj kategoriji, u odnosu na prošlu godinu, popravili smo se te smo s 14. skočili na 11. mjesto.
Bankarstvo palo
Unutar ove najbolje kategorije, nakon vijesti, koje online čita 91 posto ispitanih, volimo gledati video, igrati igre, a tu smo na 8. mjestu. Videopozivi također su iznimno omiljeni te smo s postotkom od 63 na 4. mjestu, dok se videom na zahtjev koristi tek 17 posto ljudi, što nas smješta na 13. mjesto. Hrvati vole društvene mreže i njih 70 posto njima se koristi, a sveukupno u poretku to znači da smo u sredini ili na 16. mjestu. Internetsko bankarstvo ponešto nam je u padu spram prethodne godine.
Naime, tada je 53 posto ispitanika tvrdilo da se njime koristi, dok je ovogodišnji indeks zabilježio 50 posto ispitanika koji obavljaju bankarske poslove online. Kada je riječ o Europskoj uniji, trendovi govore da je sve veći broj ljudi online. Danska, Švedska, Nizozemska i Luksemburg države su predvodnice digitalizacije i usto imaju aktivne internetske korisnike, a slijedi Finska, Malta, Velika Britanija i Estonija. Rumunjska, Bugarska i Italija države su s najmanjom aktivnošću građana na internetu.
Talijani ne vole čitati
Kada je riječ o čitanju vijesti, Talijani su uvjerljivo zadnji. Tek 56 posto njihovih korisnika interneta čita vijesti online iako su poprilično aktivni na društvenim mrežama. Sveukupno ocjenjuje EK, upotreba online usluga polako napreduje, primjerice, videopozivi i pozivanje internetom popravilo se te je 46 posto ispitanika u EU takvo što isprobalo. Kada su posrijedi društvene mreže, gotovo sve zemlje imaju više od polovice korisnika koji su na društvenim mrežama, osim Francuske, čiji se građani, njih 49 posto, koristi nekom od društvenih mreža.
Društvene mreže, pokazuje statistika, uz Francusku, najmanje su omiljene u Njemačkoj, 56 posto, Češkoj i Sloveniji, 57 posto. Na vrhu je ljestvice Malta s 87 posto populacije na društvenim mrežama.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
