Kad je početkom prosinca prošle godine Jeff Bezos senzacionalno najavio brze dostave dronovima u intervjuu za “60 minutes”, Amazonov karizmatični šef otvorio je cijelo novo tržište i tehnološko područje. No, dok je on govorio o primjeni u sljedećih 4-5 godina (u optimističnoj verziji po njegovim riječima), samo nekoliko dana nakon tog njegova intervjua CBS-u, njemački DHL objavio je demonstracijski let svog drona. DHL je potom već u rujnu ove godine objavio da pokreće prvu komercijalnu liniju dostave svojim dronovima koje su nazvali “dostavokopterima”. Tako je DHL prestigao internetske divove Amazon i Google (koji je također ovog ljeta eksperimentirao s dronovima).
No da dronovi nisu privilegij samo bogatih i razvijenih zemalja, pokazao je i nesretni incident na nedavnoj utakmici Srbija – Albanija u Beogradu, gdje je u prvom planu upravo bio dron koji je donio zastavu velike Albanije na travnjak!
Dronovi poput kvadrokoptera (četiri male helikopterske elise) najpopularniji su i lako dostupni na internetu. Kineska tvrtka DJI (Da-Jiang Inovacije) nudi kvalitetne modele Phantom već od 1000 eura, a nešto slabijim varijantama početna je cijena čak i manje od 500 eura.
Kvadrokopteri se koriste i u Hrvatskoj, svaki ima kameru pa ih imaju i neke medijske kuće, a koriste ih i privatne osobe za proširenje ponude snimanja vjenčanja.
Dražen Tomić, osnivač i glavni urednik tehnološko-poslovnog portala ICT Business, procjenjuje da u Hrvatskoj ima već 100-tinjak dronova. Dražen je i sam vlasnik jednog drona i redakciji iQ magazina donio je svoj dron Phantom 2 Vision + za demonstracijski let pred zgradom Styrije u Novom Zagrebu.
– Koristim dron nešto više od dva mjeseca. Dosad sam letio 50-ak puta i nisam imao problema. Jednom mi se zaletio u drvo. Dron je izgubio signal, počeo se vraćati i zaletio se u drvo te srušio. Jedna se elisa malo oštetila, ali to nije bila velika šteta – kaže nam Dražen.
Naime, kvadrokopteri nemaju radar i, ako se dogodi da izgube vezu s kontrolerom, isključivo će “slušati” GPS i pratiti ranije snimljene koordinate za povratak na početnu lokaciju, što znači najkraću pravocrtnu liniju i mogući sudar s nekom preprekom!
– Dron mogu dignuti iznad zgrade i spustiti ga s druge strane, ali ako izgubi signal, krene se vraćati na početnu lokaciju. Neće preletjeti zgradu, nego će udariti u nju. Moraš imati stalnu vizualnu vezu, a dron pratiš i na mobitelu – objašnjava Tomić.
– Samo upravljanje uopće nije zahtjevno, lakše je upravljati dronom nego malenim helikopterom igračkom. Ali posebno ističem da dron nije igračka, to je ključno. Bez obzira na relativno dostupnu cijenu, platio sam dron s opremom 15.000 kuna. Koristim ga najviše kao podršku svojim snimateljima. Gdje god letimo, ljudima je to zabavno, svi se skupe i gledaju. Kod nas je to još uvijek novost.
Evo koje savjete Tomić daje svakome tko pokušava upravljati kvadrokopterom:
– Potrebna je procedura za polijetanje, pri polijetanju moraš kalibrirati kompas i GPS-ove tako da dron zna kamo se mora vratiti ako izgubi signal. Obavezno preporučujem da letite na čistini, barem 10x10 metara. Jedno je od osnovnih pravila i da se ne leti na nepoznatoj lokaciji, obavezno treba provjeriti mjesto gdje se treba letjeti, provjeriti blizinu dalekovoda, drveća, bilo kakvih mogućih prepreka.
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Prilikom našeg demonstracijskog leta najviše smo pazili na vjetar, posebno na nižim visinama jer je tada bila i veća opasnost da dron zakači neku prepreku.
Prema iskustvima korisnika na forumima, neki savjetuju da je dobro na dron nalijepiti i broj svog mobitela te istaknuti da dajete nagradu onome tko vam vrati letjelicu.
Dron će bez problema uzletjeti na velike visine, pa i do 100 metara (a tehnički mogu i više), no imaju unutarnje ograničenje za letenje u blizini aerodroma (u radijusu od pet milja).
Iako su dronovi sada lako dostupni, ne znači da ćete sada, recimo, moći špijunirati susjeda. Dronovi stvaraju i priličnu buku pa su i lako uočljivi. Srećom!
No ono čega nema jest zakonska regulativa korištenja dronova. U Hrvatskoj ne postoje propisi koji bi to regulirali. Začudo, propisi još nisu dovršeni ni u Europskoj uniji pa čak ni u Americi, gdje se očekuje da sljedeće godine zaživi zakon o civilnom korištenju dronova na teritoriju SAD-a.
– Trenutačno u Republici Hrvatskoj nije regulirano izvođenje operacija (radova iz zraka, komercijalnih operacija, itd.) s modelima ili letjelicama bez posade. Dakle, u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj te u najvećem dijelu zemalja EU ne postoji propis koji bi uređivao izvođenje letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova – potvrđuju nam u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo.
No u agenciji upravo rade na pravilniku koji će se baviti baš dronovima:
– Kako se radi o grani zrakoplovstva koja se nalazi u vrlo dinamičnoj fazi razvoja, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo prepoznala je potrebu donošenja propisa koji bi omogućio izvođenje takvih letačkih operacija unutar zakonskih okvira. Očekuje se da bi završni nacrt propisa bio upućen nadležnom ministarstvu krajem 2014. godine – izjavio je za iQ magazin glasnogovornik agencije Eduard Šoštarić. No to ne znači da nećete snositi kaznu ako vaš dron prouzroči štetu.
Odobrenje po važećim propisima nije potrebno za letjelice do 5 kg. Budući da u Hrvatskoj nije zakonski regulirano korištenje dronova, niti se unose u registar civilnih letjelica, niti su potrebne bilo kakve licencije za kupnju ili korištenje takvih letjelica, nema ni službenih podataka o tome koliko ih u Hrvatskoj dosad ima.
No iz Agencije za civilno zrakoplovstvo najavljuju nam da će se u novom pravilniku regulirati i ta pitanja.
Dotad će dronovi i u Hrvatskoj letjeti – bez kontrole.
