Jedanaesto izdanje konferencije Combis, jedne od najvećih regionalnih tehnoloških konferencija koja je počela u Šibeniku, ugostit će poznatog predavača na temu poduzetništva i jednog od kreatora Skypea – Jonasa Kjellberga. Kjellberg će održati plenarno predavanje na temu “Kako izazvati budućnost” te sudionicima iznijeti na koje sve načine nove tehnologije kreiraju nužnost promjene ustaljenog načina razmišljanja, ali i što je sve potrebno kako bismo se uspješno prilagodili ubrzanom razvoju tehnologije. Kjellberg na Sveučilištu Stanford i School of Economics u Stockholmu predaje o poduzetništvu i kreiranju pobjedničke kulture u prodaji.
Jedan ste od kreatora Skypea, usluge koja je promijenila i moderirala razvoj telekoma, jeste li tada bili toga svjesni ili ste samo realizirali ideju?
Imali smo jasnu predodžbu da je stiglo vrijeme za promjene u telekomunikacijskoj industriji te da je model plaćanja telefonskih usluga zastario. Ipak, mogućnost da ostvarimo tako ogroman uspjeh, napravimo tako veliku promjenu u telekom-industriji, odnosno da nadmašimo Microsoft i AOL, nije nam bila u planu na samom početku.
U posljednje vrijeme prognozirate velike promjene financijskog sektora, kako vidite bankarsku industriju u nekoj skorijoj budućnosti?
Tradicionalne banke neće nestati, no ne možemo govoriti o istoj razini važnosti koja je vrijedila do sada. Ključna djelatnost banaka bit će osiguravanje infrastrukture i usklađenost cjelokupnog financijskog poslovanja. S druge strane, tvrtke izazivači na tržištu, poput startupa, pronaći će svoju poslovnu priliku kao pružatelj usluga krajnjem korisniku, uz korištenje infrastrukture banaka.
Osim fintecha, koji sektori ili startupi su vam zanimljivi u smislu investiranja? Ili u kojem segmentu nazirete moguće promjene?
Uložio sam u područje tehnološkog razvoja industrije hrane, a planiram investirati i u područje osobnog razvoja te zdravstva. Predviđam da će se sustav zdravstvene skrbi izmijeniti, trenutačno smo u situaciji u kojoj je generalni dojam da pacijenti ne dobivaju dovoljno, i to u više pogleda.
Promjene koje dolaze u ovom području izmijenit će pristup pacijentu na takav način da će biti puno veći naglasak na konkretne potrebe svakog pojedinog pacijenta.
To podrazumijeva i edukaciju pacijenata kako bi bio u mogućnosti donijeti što kvalitetnije odluke o svom liječenju. Za ovaj model koji se naziva ‘pacijent u središtu’ valja naglasiti da su pacijenti i njihove obitelji uključene u zdravstvenu skrb kroz usku suradnju sa zdravstvenim osobljem te utječu na donošenje odluka.
Što je sve potrebno da biste postali onaj koji mijenja? Koliko je važno biti brz u cijeloj priči?
Izuzetno je važno znati ispričati vizionarsku priču o proizvodu ili usluzi, pogotovo u dijelu kako taj proizvod ili usluga rješava određeni problem za korisnika. Sve se dileme mogu riješiti kada postane kristalno jasno kome je točno namijenjen vaš proizvod i zašto.
Pojam koji čini razliku između uspjeha i neuspjeha je “delight” ili na hrvatskom – iskreno i pravo ushićenje. Potrebno je ljude osvojiti proizvodom, bilo da je riječ o automobilu, stoliću za kavu ili IT usluzi. Postizanje spomenutog iskrenog ushićenja osigurava ljubav prema vašem proizvodu, što ujedno znači i prodaju kojoj se teži.
Naravno, premda od presudne važnosti, Delight ne može biti jedina komponenta. Uz stvaranje efekta iskrenog ushićenja, za proizvod je važna svrhovitost i funkcionalnost te da ljudima predstavlja vrijednost u životu.
Koliko su inovacije važne, odnosno mogu li spori sustavi poput ogromnih korporacija opstati u ovom svijetu koji se brzo mijenja?
Velike korporacije trebaju se i moraju prilagoditi promjenama i one imaju resurse da to i učine. Svima je jasno da se kompanije trebaju unaprijediti, odnosno transformirati kako u nekom trenutku ne bi prestale postojati. To je činjenica modernog poslovanja.
Moj je dojam kako će procesi transformacije velikih kompanija biti neugodni za menadžment starog kova, za one koji nemaju razvijene vještine za poticanje i stvaranje inovacije. Također, za promjene i inovaciju ključno je liderstvo koje ima jasnu viziju promjena koje je potrebno poduzeti. A menadžment je ponekad više zainteresiran za zadržavanje vlastitih pozicija, nego što želi sudjelovati u promjenama bilo koje vrste.
Što je s ljudima i njihovim prihvaćanjem promjena? Neke lakše prolaze od drugih? U čemu je trik da bi nešto zaživjelo u mainstreamu?
Za mene je to vrlo jednostavno, ako kompanija zna kako definirati i ostvariti viziju, to je put prema uspjehu koji će ljudi slijediti. U tom je slučaju promjena jednostavna. Otpor promjenama javlja se u slučaju kada ljudi ne razumiju razloge uvođenja promjena, a ni same promjene.
