Gorive ćelije

Jedina Toyota Mirai krenula na pionirsku vožnju Hrvatskom: Iza vodika ostaju samo para i toplina

Toyota Mirai
Foto: Toyota
1/3
27.09.2019.
u 08:38

Mreža javnih punionica vodikom u Europi još je u povojima, a u Hrvatskoj nema ni jedne punionice. U Americi je situacija bolja pa tamo ima i više vozila na vodik

Automobili na struju postaju sve brojniji na cestama i kupci mogu birati između desetaka modela na tržištu, dok su automobili na vodik, koje neki od proizvođača vide kao pravu budućnost prijevoza, iz današnje perspektive još uvijek relativno nedostupni. No, proizvođači poput Mercedesa, Hyundaija, Toyote i Honde vjeruju u njih i kontinuirano razvijaju automobile na gorive ćelije. Aute na vodik razvijaju i drugi, primjerice BMW je na Salonu automobila u Frankfurtu predstavio koncept BMW X5 Hydrogen NEXT koji namjeravaju komercijalizirati 2025. godine. Hyundai je još 2013. predstavio serijski ix35 FCEV koji je 2018. dobio nasljednika - poseban model na vodik Nexo, Toyota je 2015. predstavila Mirai, a Honda godinu kasnije Clarity.

A upravo je Toyotin Mirai automobil kojim je u svrhu popularizacije automobila na gorive ćelije (vodik) zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) pokrenuo projekt “Croatia Mirai Challenge”. Njihov je cilj da prvi put jedan automobil na vodik vozi hrvatskim cestama, konkretno na ruti od Zagreba do Bruxellesa na kojoj su instalirane punionice vodika, odnosno promocija automobila na vodik kojom se želi upozoriti na potrebu da se i u Hrvatskoj instaliraju punionice vodika. Voditeljica Laboratorija za energetska postrojenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje Ankica Kovač napominje kako u Hrvatskoj nema punionica za automobile na vodik.

Toyota Mirai Toyota Mirai
1/11

– Ovim projektom želimo probuditi svijest o važnosti uvođenja vodika u hrvatsku energetsku strategiju. Za početak bi bila dovoljna i jedna punionica vodika. Mi smo i turistička zemlja, pa bi to bilo dobro i s tog gledišta budući da oni koji putuju takvim automobilima biraju rute gdje punionice postoje - kaže Ankica Kovač.

Direktor Toyota Croatie Krešimir Bago ističe da je Kina, kao najveće automobilsko tržište na svijetu, počela poticati razvoj infrastrukture vodikovih punionica te da je vrijeme da i Hrvatska počne uvoditi takvu infrastrukturu bez obzira što se korištenje napredne tehnologije koju nudi Toyota Mirai prema sadašnjim projekcijama očekuje tek od 2030. godine.

Pomoć u svakom pogledu, pa i financijskom, za projekt punionice na vodik u Zagrebu najavila je i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu grada Zagreba Mirka Jozić te otkrila da je interes za gradnju infrastrukture vezane za vodik pokazala i Ina.

Toyota Mirai (u prijevodu budućnost) na nekim tržištima u Europi dostupna je od sredine 2017. godine. U Njemačkoj stoji 78.600 eura, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih je ne viđamo često na cesti. U SAD-u stoji od 50.000 do 70.000 dolara, ovisno o subvencijama koje savezne države nude, pa ih je u Americi mnogo više. I u Europi i u SAD-u češće se još uvijek automobili na vodik uzimaju na operativni leasing, svojevrsni najam bez kupovine automobila. U Americi je i bolja mreža javnih punionica vodikom, koja je u Europi još u povojima, a u Hrvatskoj nema niti jedne punionice.

VIDEO Toyota Camry vraća s u Europu:

Kako rade gorive ćelije (fuel cell)

Goriva ćelija kemijskom reakcijom vodika (iz spremnika) i kisika (iz zraka) proizvodi električnu energiju koja pokreće elektromotor koji pak vrti kotače. Pritom se u atmosferu oslobađaju samo vodena para i toplina. Dakle, ispuh je potpuno čist, bez CO2, a radi bešumno poput električnog automobila.

Prednost u odnosu na električne automobile je vrijeme punjenja - traje samo 3 minute u odnosu na električne automobile kojima punjenje može potrajati satima. Nedostaci u odnosu na električne automobile su cijena vodika (otprilike kao benzin), te visoka cijena automobila na vodik (zbog skupe tehnologije).

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije