Dolaskom autonomnih vozila prestat će potreba za prometnim znakovima uz ceste. Prema procjenama nekih britanskih stručnjaka iz autoindustrije, već od 2027. na nekim dijelovima cesta u toj državi nestat će prometni znakovi jer će autonomna vozila prepoznavati digitalni otisak i o tome obavještavati vozače. No hrvatski prometni stručnjaci smatraju da je to ipak daleka budućnost koju sadašnje generacije neće doživjeti. A neki od njih smatraju da je sad ionako previše prometnih znakova uz hrvatske prometnice.
Poput soli u jelu
Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da je od ukupno pola milijuna prometnih znakova na našim cestama, barem sto tisuća suvišnih.
– Istodobno nedostaju tisuće znakova i oznaka koje bi trebale upozoravati vozače na opasna mjesta. Stoga je temeljita revizija prometne signalizacije jedan od prioriteta u cilju povećanja sigurnosti na cestama. Znakovi na cesti su poput soli u jelu, ne smije ih biti ni previše, ni premalo – upozorava Marušić. Prema njegovu mišljenju, višak broja prometnih znakova izaziva suprotan efekt jer otežava razlikovanje bitnog od nebitnog. Marušić smatra da se to posebice odnosi na brzinu jer je taj dio ionako “pokriven” Zakonom o sigurnosti prometa na cestama koji kaže da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti...
– Kad se vozači naviknu da ima nepotrebnih znakova, često ignoriraju to temeljno pravilo. Kad ne bi bilo znakova, a uz dosljedno sankcioniranje od strane policije, vozači bi prirodno propuštali vozila s desne strane, a oni koji nailaze s prvenstvom prolaza, ne bi komforno i bezbrižno ulazili u raskrižje – tvrdi Marušić koji smatra da bi na raskrižjima pomoglo i uvođenje pravila “četiri znaka stop”, po uzoru na SAD. Tako bi obvezu zaustavljanja imali vozači na obje prometnice koje se križaju, pa bi za izazivanje prometne nesreće, kaže Marušić, trebala pogriješiti i prometne propise prekršiti oba vozača, a ne samo jedan, kao kod nas.
Marušić smatra i da su u Hrvatskoj znakovi inače postavljeni dobro, i da su loši primjeri samo iznimka koja potvrđuje to pravilo. Smanjivanjem broja prometnih znakova, prema njegovu mišljenju, kratkoročno bi se možda malo pogoršala sigurnost prometa, ali bi se nakon toga znatno poboljšala.
A negdje ih je - premalo
Drugi prometni stručnjaci s kojima smo razgovarali, a kojima je specijalnost upravo prometna signalizacija i koji ne vole istupati u javnosti, smatraju da je na nekim dijelovima hrvatskih prometnica previše, a na nekima premalo prometnih znakova. No isto tako poručuju da nijedan prometni znak nije postavljen napamet i da ih upravitelji cesta postavljaju na zahtjev policije, prometnih elaborata odnosno zato što je netko procijenio da tako mora biti sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama te Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
Naši sugovornici kažu i da je samo na više od 7000 kilometara državnih cesta postavljeno oko 150.000 prometnih znakova, a tu je još oko 20.000 kilometara županijskih cesta plus 1313 kilometara autoceste te gradske i nerazvrstane prometnice pa je moguće da je ukupan broj znakova i veći od pola milijuna. Stručnjaci za prometnu signalizaciju navode i da je znatna razlika u broju prometnih znakova u SAD-u i Europi, odnosno da je u Americi njihov broj znatno manji, no ističu da je u Hrvatskoj broj prometnih znakova sličan njihovu broju u drugim europskim zemljama poput Slovenije, Austrije i Njemačke.
Znak radovi na putu, a tjednima nitko ne radi. Znak dozvoljeno pretjecanje, postavljen još dok je prometnica izgrađena, poslije nekoliko godina izraslo raslinje, loš pregled, ali znak i dalje stoji. Znak za snijeg postavlja se već u listopadu, a ono 20 stupnjeva. A danas od silnih reklama na cesti, mnogi znakovi nisu uočljivi. Teški javašluk.