Ekologija ili biznis

Kamo vozi europska autoindustrija

Volvo
Reuters/PIXSELL
07.07.2017.
u 17:01

Objava Volva da će proizvoditi isključivo automobile na struju ili hibridne početak je novih trendova u autoindustriji

Volvo, švedski proizvođač automobila, objavio je da će do 2019. postupno ugasiti proizvodnju automobila na fosilna goriva i da će svi njegovi novi modeli biti na električni ili hibridni pogon.


– Ova najava označava kraj razdoblja automobila koji su isključivo koristili motore s unutarnjim sagorijevanjem – naglašava Hakan Samuelsson, predsjednik uprave i izvršni direktor Volva. Tako će od 2019. do 2021. Volvo, u vlasništvu kineskog Geelyja, na tržište izbaciti pet modela električnih i niz modela automobila na hibridni pogon.

Struja – ekološki prihvatljiva

Volvo je, dakle, povukao potez i odlučio se kladiti na struju i hibride – i na ekološku svijest Europljana. Javna je tajna da u tom smjeru promišljaju i ostali veliki igrači europske autoindustrije. Bilo je tek pitanje vremena tko će biti prvi i reći da napušta dizelske motore. Dio razloga za ovu transformaciju leži i u poskupljenju proizvodnje dizelskih automobila, odnosno postrožene regulative. Nju je dokrajčila afera Dieselgate, u kojoj je Volkswagen varao na testovima o ispuštanju štetnih plinova. Valja podsjetiti da je autoindustrija u Europi došla do toga da su 60-ak posto prodanih automobila dizelaši.

Svojedobno se, 90-ih, kaže nam Dino Brekalo, direktor poduzeća Toyota centra Zagreb, činilo da profitabilni biznis i ekologija mogu ruku pod ruku. Naime, CO2 ili ugljikov dioksid postavljen je kao jedini kriterij pri oporezivanju trošarinama štetnih nusprodukata vožnje, a benzinski motori ispuštali su više CO2. Europljani su dominirali u proizvodnji osobnih vozila s dizelskim motorom te se tada činilo ispravnim takvom taksacijom povećati trošarine na benzince i time potaknuti razvoj dizelaša, što je politika uz automobilski lobi i odradila. Ipak, napredna testiranja pokazala su da su dušikovi oksidi (NOx), uz ispuštanje krutih čestica koje nastaju u procesu izgaranja dizelskih motora, veći i za zdravlje opasniji problem te su dizelaši naposljetku prokazani kao mnogo štetniji i prljaviji od benzinaca.

Dieselgate bio presudan

Postrožena pravila poskupjela su razvoj i samim time proizvodnju, a Dieselgate je, čini se, zapečatio dizelaše. Autoindustrija je iznimno jaka i unosna gospodarska grana u zemljama EU, koju politika neće zaobići. Za sada one razvijenije zemlje poput skandinavskih već zabranjuju dizelaše i potiču kupnju električnih vozila. Osim struje, postoji i niz proizvođača koji pokušavaju etablirati vodik kao pogonsko gorivo. Presudit će vjerojatno isplativija opcija i interesi autoindustrije, za sada je jedino jasno da dizel gubi na popularnosti.    

 

Komentara 4

MO
matK.O.
17:38 07.07.2017.

ovako ih 99% ljudi nemože kupiti,a kamoli onda hibrida ili na struju koji su ohoho skuplji...samo me interesira ko će kupit električni auto star 10 godina kojemu je baterija u banani,a nova dođe 50% cijene novog. ljudi će biti prisiljeni kupovati nove aute,a oni "stari" 8,9,10 godina će se bacat u staro željezo jer kupnja nove baterije bude preskupa.

BU
BubyZG
11:06 13.07.2017.

A struja potrebna za punjenje električnih automobila će se proizvoditi u TE Plomin C, koju zeleni isto tako svesrdno opstruiraju !!??

MA
maximinimax
17:33 18.07.2017.

Zašto se nigdje ne spominje plin, što tu ne štima?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije