Rođen 1924. u Chicagu u obitelji ruskih Židova, Max Palevsky nije bio jedini znanstveno nadaren; njegov stariji brat Harry bio je fizičar koji je u Los Alamosu radio na projektu atomske bombe. Svoj talenat za znanost mlađi Palevsky iskoristio je da u Drugom svjetskom ratu služi kao vojni meteorolog, stacioniran na Papui Novoj Gvineji, a nakon rata je s veteranskom stipendijom diplomirao fiziku i filozofiju.
Na postdiplomskom studiju u Los Angelesu zainteresirao se za računarstvo i zbog njega ostavio nedovršen doktorat iz filozofije. Prva računala dizajnirao je u Northorp Aircraftu, a 1957. prešao je Packard Bell. Uočivši da je desetak posto tržišta koje traži manja i srednja znanstvena računala slabo pokriveno, Max Palevsky je preko svojih kontakata s Čikaškog sveučilišta prikupio milijun dolara kapitala i 1961. u Kaliforniji s još 11 suradnika iz Packard-Bella osnovao tvrtku Scientific Data Systems. SDS je postao profitabilan već godinu dana kasnije modelom SDS 910, a "jackpot su dobili" modelom Sigma 7, računalom koje je moglo obavljati i znanstvene i poslovne proračune, i koje je odmah po pojavi osvojilo 2 % tržišta, a ta brojka nastavila je vrtoglavo rasti.
Kad je osam godina kasnije tvrtku prodao Xeroxu, cijena je bila 920 milijuna dolara; nakon što je isplatio ostale suinvestitore, Palevskom je od uloženih 60.000 dolara ostalo 100 milijuna. U pogodbu je ušlo i direktorsko mjesto u Xeroxu, na kojem je Palevsky proveo tri godine da bi onda dao ostavku i krenuo u samostalne ulagače. Za svoje prvo ulaganje odabrao je malu tvrtku za proizvodnju kompjuterskih čipova po imenu Intel, koja je njegov kapital uložila u proizvodne kapacitete zahvaljujući kojima je postala glavni snabdjevač IBM-a.
Svoj novac Max Palevsky, koji se dvaput (1985. i 1988.) našao na Forbesovom popisu 400 najbogatijih Amerikanaca, uglavnom je trošio na umjetnost i fuilantropiju. Bio je vlasnik pet kuća koje su sve redom u antologijama arhitektonskih remek-djela, svojim ulaganjem je od bankrota spasio kultni časopis Rolling Stone, bio kolekcionar japanskih drvoreza, ravnatelj američkog državnog baleta, obnovio je nekoliko kinoteka i na sveučilištu u Chicagu, gdje je studirao, svojim novcem renovirao studentski dom. Imao je šestoro djece iz pet brakova, i četvoro unučadi. Umro je pd klijenuti srca 5. svibnja 2010. u svom domu na Beverly Hillsu.
