U odgojno-obrazovnim ustanovama, uključujući vrtiće i škole, od prošle pa do ove godine, Hrvatska bilježi 100-postotni porast vršnjačkog nasilja. Situacija je tim alarmantnija jer se porast nasilja bilježi čak i među onom najmlađom djecom. Od 101 prijave za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, koje su zaprimljene samo lani u Uredu pravobraniteljice za djecu, njih sedam odnosi se na nasilje u vrtiću (tri prijave za nasilje djelatnika, a četiri za nasilje među djecom). Za nasilje u osnovnoj i srednjoj školi zaprimljene su 94 prijave, od čega se 85 prijava odnosi na vršnjačko nasilje. Vršnjaci se jedan na drugome iskaljuju kako god se dosjete – uvredama sasutim na školskim hodnicima, onima u virtualnom svijetu, ili često kombinacijom, što ostavlja značajne i bolne posljedice na djecu žrtve nasilja.
Slučaj djevojčice iz jedne zagrebačke škole
Jedna mama iz Zagreba ispričala nam je o posljedicama zlostavljanja koje je pretrpjela njezina kći, učenica sedmog razreda.
– Vršnjaci iz njezina razreda su je na društvenim mrežama vrijeđali zbog izgleda. Te su se uvrede i omalovažavanja toliko intenzivirali da moja kći više nije željela ići u školu. Ne samo što nije željela u školu nego više nije željela izaći iz svoje sobe, niti biti u blizini svojih vršnjaka. Bilo nam je jasno da se sve više povlači u sebe, zanemaruje aktivnosti kojima se dotad bavila, sve je manje prepričavala svoj dan. Da je situacija uzela maha bilo mi je jasno kad je mjesec dana prije rođendana izjavila da ona ne planira nikakvo slavlje i da uostalom i nema koga pozvati na rođendan. Znali smo da moramo reagirati i obratiti se školi i nastavnicima – kaže naša sugovornica. Imala je sreću jer je u školi naišla na potporu nastavnika i ravnateljice, koji su odlučili takvoj praksi stati na kraj bez obzira na to što se nasilje većim dijelom odvijalo na društvenim mrežama nakon završetka nastave.
Uslijedili su razgovori i radionice i stvari su, na sreću, krenule nabolje. Iako je samopouzdanje djevojčice bilo ozbiljno narušeno, razgovori za školskim pedagogom i psihologom puno su joj pomogli. „Na sreću, moja kći ima jednu prijateljicu koja joj je bila podrška i s kojom je također mogla razgovarati i družiti se. Kako se osjećala odbačenom, bojala se pričati s kolegama iz razreda pa joj je prijateljica bila sve na svijetu“, ispričala je mama i naglasila kako se roditelji nipošto ne trebaju ustručavati tražiti pomoć stručnjaka jer je mamama i tatama vrlo teško odlučitvati što je najbolje i kako pomoći djetetu u ovakvim situacijama.
Reagirajte – nemojte čekati
– Pravovremena reakcija stručnjaka, ali i školskog sustava, neophodna je u sprječavanju bilo kakvog oblika nasilja među djecom – rekla je majka učenice. Upravo to glavna je aktivnost školskih djelatnika koji se i sami moraju snalaziti u takvim situacijama, budući u hrvatskim školama nedostaje stručnih suradnika – sociologa, psihologa, pedagoga koji bi bili zaduženi za nasilne učenike kojima je uglavnom i samima potrebna pomoć.
Naime, roditelji, kao i djeca, ne smiju zaboraviti da su obveze ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika regulirane Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika i prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima. Prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, roditelji i učenici, kako kaže naša sugovornica, itekako dobro moraju poznavati prava učenika.
– Roditeljima učenika, koji je žrtva vršnjačkog nasilja, ključno je dati obavijesti o mogućim oblicima savjetodavne i stručne pomoći u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a u cilju potpore i osnaživanja učenika te procesuiranja traumatskog doživljaja – savjetuje majka svima koji se nađu u sličnoj situaciji kao njezina obitelj.
Procedura koju je dobro znati
Naime, dođe li do nasilja među učenicima, i to bilo kakvog oblika, a to se jasno komunicira nastavnicima ili stručnoj službi škole, oni su dužni po prijavi, odnosno dojavi nasilja, odmah obaviti razgovor s učenikom koji je žrtva nasilja. U slučaju da je postojala liječnička intervencija, razgovor sa žrtvom obavlja se u dogovoru s liječnikom čim se za to stvore pogodni uvjeti. Razgovori s učenikom obavljaju se uvijek u nazočnosti nekog od stručnih djelatnika odgojno-obrazovne ustanove, a na način da se postupa obzirno, poštujući djetetovo dostojanstvo i pružajući učeniku žrtvi nasilja potporu. U svakoj školi, u kojoj se dogodi nasilje, profesori su dužni pozvati roditelje ili zakonske zastupnike učenika, koji je počinio nasilje, upoznati ih s događajem, kao i s neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja, savjetovati ih s ciljem promjene takvog ponašanja te ih pozvati na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć unutar škole ili izvan nje (centri za socijalnu skrb, poliklinike za zaštitu djece, obiteljska savjetovališta i slično) i izvijestiti ih o obvezi odgojno-obrazovne ustanove da slučaj prijavi nadležnom centru za socijalnu skrb, Uredima državne uprave u županijama (Službama za društvene djelatnosti i/ili Gradskom uredu za obrazovanje i šport Grada Zagreba), policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu. No dogodi li se nasilje izvan škole, onda se roditeljima preporučuje da se obrate istim nadležnim službama, ali i da u slučaj uključe policiju kojoj će prijaviti nasilje nad djetetom.
Riječi mogu boljeti gore od udarca
U Centru za sigurniji internet ističu kako nasilje nije samo udaranje i nanošenje tjelesnih ozljeda, nego je to i ismijavanje, zastrašivanje, socijalno izoliranje i sva druga ponašanja kojima se nanosi tjelesna i duševna bol ili sramota. Vršnjačko se nasilje, ističu u CSI-ju, ne događa samo u školi ili na ulici, ono se sve češće događa u digitalnom okruženju – putem aplikacija za dopisivanje, videoigrica i raznih drugih platformi. Elektroničko nasilje, poznato kao cyberbulling, sve je češći problem među djecom i mladima, a upravo radi toga, stručnjaci Centra za sigurniji Internet izradili su set smjernica i priručnika koji vam mogu pomoći, a besplatni su za korištenje i preuzimanje:
-
„Upoznajmo i prepoznajmo e-nasilje“ Program prevencije elektroničkog nasilja – u kojem možete pronaći različite materijale za rad s djecom
-
Smjernice za siguran početak školske godine – preporuke i smjernice naših stručnjaka namijenjeni roditeljima i stručnjacima
-
Prešli smo na online – Mogućnosti i izazovi rada u online okruženju – priručnik za stručnjake
-
Edukativni materijali izrađeni u sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta
-
Sini.hr – edukativna platforma na kojoj možete pronaći materijale i webinare na temu online sigurnosti
Nazovite, nemojte čekati
U sklopu Centra za sigurniji Internet djeluje i Helpline – besplatna i anonimna telefonska linija za djecu i roditelje 0800 606 606 kojoj se možete obratiti za pomoć i savjete u bilo kojem trenutaku.
S ciljem usvajanja znanja za što bolju zaštitu kod korištenja digitalne tehnologije, kompanija A1 Hrvatska predstavila je najnoviji projekt i istoimenu kampanju #BoljiOnline u suradnji s Centrom za sigurniji internet. Kroz platformu #BoljiOnline, ukazuju na prednosti, ali i opasnosti tehnologije kako bi vam pomogli sačuvati zdravlje, dobrobit i povezanost s onima koji su vam važni. Tehnologija nam pruža najviše kada je koristimo odgovorno, stoga se educirajmo zajedno i učinimo internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve.
Sadržaj donosimo u suradnji s A1.
