Jesu li godine samo broj? Kako se uzme. U statistikama Ministarstva unutarnjih poslova očito nisu jer plavci su vozače koji su skrivili prometnu nezgodu razvrstali (i) po dobi, dobivši tako zanimljive podatke. Najviše prometnih nezgoda lani su izazvali vozači stari 65 i više godina (od ukupno 21.479 skrivili su 2840 nesreće). Na drugom su mjestu po izazivanju prometnih nesreća vozači stari od 25 do 29 godina (1948 nesreća), slijede oni stari od 21 do 24 godine (1788) pa vozači u dobi 35-39 godina (1769 nesreća). Pogledamo li samo nesreće s nastradalim osobama, rang lista krivaca je potpuno jednaka: najviše su ih skrivili vozači sa 65 i više godina (1090), pa oni u kategoriji 25-29 godina (994), a slijede kategorije vozača od 21-24 godine (927 nesreća) i 35-39 godina (797 nesreća). Malo je drukčija situacija tek analizom samo onih prometnih nesreća u kojima je netko poginuo. Najviše nesreća sa smrtnom posljedicom skrivili su vozači stari između 25 i 29 godina. Oni su lani na hrvatskim cestama izazvali 32 kobne nesreće. Vozače koji se više ne nazivaju mladima – pa su se očito previše osokolili, da ne kažemo razbahatili, te krenuli raditi kaos po cestama – ovdje u stopu prate oni stari 65 i više godina. Lani su nečiju smrt skrivili u samo jednoj nesreći manje nego najrizičnija kategorija vozača – u 31 nesreći. 27 nesreća sa smrtnom posljedicom skrivili su vozači stari od 21 do 24 godine, a za 26 takvih, najtežih nesreća odgovorni su vozači stari između 40 i 44 godine. Jednu nesreću sa smrtnom posljedicom manje, 25, lani su skrivili vozači stari između 18 i 20 godina.
Važnije od godina starosti, međutim, godine su provedene za upravljačem. Vozački staž dug do pet godina lani je bio značajan element u čak 5944 prometne nesreće, od čega njih 2029 s nastradalim osobama i 64 nesreće s poginulima. Vozači čiji je vozački staž u trenutku nesreće koju su skrivili trajao jednu do pet godina odgovorni su za 53 nesreće s poginulim osobama; oni s 5 do 10 godina iskustva na duši nose 27 nesreća s poginulima – tek jednu više od nesreća koje su prouzročili vozači s 20-25 godina iskustva na cesti. Pogledamo li prometne nesreće s ozlijeđenim osobama, redoslijed je otprilike isti kao i u 'generalnom poretku'. Najviše su takvih prometnih nesreća skrivili vozači čiji je vozački staž do trenutka nesreće trajao samo godinu do pet. Pribrojimo li im i one s manje od godinu dana vozačkog staža, vozači s do pet godina iskustva skrivili su 1965 nesreća s ozlijeđenim osobama. Oni s 15-20 godina vozačkog staža skrivili su 867 takvih nesreća, dok su vozači s pet do 10 godina iskustva krivi za 837 lanjskih nesreća s ozlijeđenim osobama.
MUP je zasebno poglavlje svog izvješća posvetio nesrećama koje su skrivili mladi vozači. Zanimljivo je da se općenito najviše njihovih nesreća dogodi slijetanjem vozila s ceste (839 nesreća) pa bočnim naletom jednog vozila na drugo (dakle, kad jedan od vozača ne poštuje prednost prolaska; 728 nesreća). Na trećem mjestu po brojnosti je vožnja u slijedu, dakle nepažnja vozača i nedržanje razmaka uslijed kojeg automobil naleti na vozilo ispred. No, najviše se gine u slijetanju vozila s ceste (14 žrtava) te u frontalnom sudaru (8 poginulih), koji u općem poretku nije u najbrojnijim nesrećama koje su skrivili mladi vozači, dakle oni stari do 24 godine.
Govorimo li o uzrocima prometnih nesreća koje su lani skrivili mladi vozači automobila, na prvom je mjestu – kao i u generalnoj populaciji vozača – brzina neprimjerena uvjetima (u 1135 od 3853 nesreća). Drugo mjesto s 530 zabilježenih slučajeva u ovoj kategoriji drži nepoštivanje prednosti prolaska, a na trećem je nepropisno kretanje vozila (401 slučaj). No, usmjerimo li se samo na 39 nesreća s poginulim osobama, a koje su skrivili mladi vozači, za njih 19 kriva je neprimjerena brzina, za njih pet nepropisno pretjecanje, također za pet nepropisno kretanje vozila. Iduće četiri nesreće sa smrtnom posljedicom skrivili su mladi vozači koji su vozili nepropisnom brzinom, odnosno brže od ograničenja. Uzroci za po jednu nesreću sa smrtnom posljedicom su zakašnjelo uočavanje opasnosti, nepropisno mimoilaženje, nepropisno skretanje, nepoštivanje prednosti prolaska, nemarno postupanje s vozilom i ostale pogreške vozača. Ukratko, najrizičnije skupine jesu najmlađi, odnosno najneiskusniji vozači te oni najstariji. Prvi upravo zbog manjka iskustva, a viška samouvjerenosti. Drugi zbog slabijih reakcija, vida i ostalih zdravstvenih problema.
Postoji rješenje i za ova ubijanja ljudi. Svim mlađim od 29 i starijim od 65 godina dozvoliti upravljanje vozilima od maksimalno 50kw s time da se ta vozila elektronski još ograniče na max.brzinu od 60 km/h. Naravno, autoindustriji i lobijima nije važan ljudski život nego novac, tako da od ovakvih ograničenja u svrhu spašavanja ljudskih života nema naravno ništa.