Kada se kaže “tehnologija”, već neko vrijeme se ne misli nužno samo na određene sektore vezane za računala, smartfone i druge srodne tehnologije. Pojam tehnologije uvriježio se praktički u svakom kućanstvu postavši na određen način surogatom za novotarije u različitim područjima.
Pod pojmom “tehnologija” ne podrazumijeva se više nešto sasvim konkretno, već više jedan sveobuhvatan proces koji često korjenito mijenja neki vid egzistencije današnjeg čovječanstva. Ovaj smo kompliciraniji uvod zamislili kao prikaz činjenice da se novovjeki napredak odvija u malo drugačijem kontekstu nego ranije. Odabrali smo neke od zanimljivijih novih tehnologija koje su ili već prisutne ili ćemo se uskoro s njima susresti, a u svakom slučaju naše će živote temeljito izmijeniti.
Dolazak društvenih robota
Iz vijesti za zadnje stranice novina roboti poput Peppera koji dolazi iz japanskog Softbanka malo-pomalo postat će dio naše stvarnosti. Jer, Pepper može prepoznati ljudsko lice, emocije, na temelju toga ostvariti komunikaciju putem zaslona na dodir koji nosi na svojim “prsima”. Peppera u svijetu ima već 15.000, a obavljaju poslove recepcionara, blagajnika u fast foodovima, vodiča po aerodromima.
Već su tu osobni elektronički pomoćnici
Iako u nas ne još toliko, sustavi poput Amazonove Alexe sve su prisutniji u svijetu. Naglasak je ovdje ponajprije na umjetnoj inteligenciji za čiju se primjenu kod elektroničkih pomoćnika smatra da ih može pogurnuti od običnog slušača jednostavnih uputa do pravog sugovornika.
Sigurniji nuklearni reaktori
Koliko god se znanstvenici trudili, u javnosti je nuklearna energija još na lošem glasu. Jasno je i zašto, nesreće se u atomskim reaktorima rijetko događaju, no kada se dogode, spektakularne su, sveobuhvatne i smrtonosne. Pogledajte samo koliku je pozornost privukla serija Černobil, i to 30 godina nakon što se nesreća u toj sovjetskoj nuklearnoj elektrani dogodila. No vremena se mijenjaju. Pred čovječanstvo je stavljen zahtjev kontrole stakleničkih plinova pa su izvori električne energije koji tome ne pridonose postali sve traženiji. Nuklearna energija odavno je ovdje, ali se i razvija. Kako u svojoj analizi navodi Svjetski ekonomski forum, proizvođači poput Westinghouse Electric Company i Framatome ubrzali su razvoj naprednijeg goriva za takve elektrane s kojim se smanjuje mogućnost nesretnih događaja ili je učinak takvih događaja manji ako se oni ipak dogode. Tvrde da se nove konfiguracije mogu postaviti i u postojeće reaktore bez prevelikih preinaka, i to već tijekom sljedećeg desetljeća. S tim inovacijama nuklearna energija postala bi i cjenovno kompetitivnija. Ruski Rosatom, valjda poučen i iskustvom s Černobilom, razvio je i nove sigurnosne mjere i sustave, a u tome ih prati i spomenuti Westinghouse. Tko zna, možda se zemlje koje nuklearne centrale izbacuju iz svojeg energetskog portfelja ipak predomisle, a čovječanstvo konačno punom nogom zakorači u atomsko doba.
DNK postaje novi server
Prema bilo kojem izračunu, nije ostalo previše vremena do trenutka kada će čovječanstvu naprosto nestati mjesta za pohranu podataka. Jer, svake je minute 2018. godine Google proveo 3,88 milijuna upita na pretraživaču. Na YouTubeu je pregledano 4,33 milijuna videa, poslano je 159.362,760 mailova, tvitano je 473.000 puta, a na Instagram je postavljeno 49.000 fotografija. Barem tako tvrdi softverska kompanija Domo čije je podatke koristio Svjetski ekonomski forum. S 2020. godinom svaka će osoba na svijetu svake sekunde stvoriti 1,7 megabajta što je na godišnjoj razini podataka koji bi popunili 418 milijardi jednoterabajtnih tvrdih diskova ako bi se kao ukupna brojka svjetskog stanovništva uzelo 7,8 milijardi. Procijenjeno je i da, ma koliko god moderni bili i u kakvim se uvjetima nalazili, današnji sustavi pohrane podataka ne mogu biti dugoročno rješenje. U jednom trenutku oni postaju nefunkcionalni. Rješenje je – DNK. Deoksiribonukleinska kiselina zapravo pohranjuje materijal o nama samima. No znanstvenici su pronašli načina da se u njoj može na sličan način pohraniti i vanjski podatak. DNK smo naučili čitati, uređivati ga i kopirati. Pa zašto onda ne bi bilo moguće da ga koristimo kao medij za čuvanje različitih podataka? Dokazano je također da je DNK i vrlo stabilan, uspijevali smo izvući cijeli genom čak i iz fosila životinja koje su živjele prije pola milijuna godina. A energetske su mu potrebe zanemarive.
Praćenje viškova hrane i sprečavanje zaraza
Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako se hranom godišnje otruje 600 milijuna ljudi u svijetu, a 420.000 ljudi umre. U procesu traženja uzroka uz zaraženu se hranu bacaju i velike količine zdrave hrane. Putevi hrane od farme do stola kompleksni su, ali i međusobno nepovezani pa to traženje izvora zaraze čini dodatno težim. Inovativna pakiranja omogućit će krajnjem korisniku da odmah vidi je li hrana koju kupuje čuvana na pravilan način. Praćenje puta od farme do stola omogućit će blockchain tehnologija koju, nakon što je prvi put spomenuta u kontekstu virtualnih valuta, sada spominju u bezbroj novih konteksta. IBM Food Trust u istom blockchainu okuplja i proizvođače, distributere i prodavače. Na taj način lakše će se prepoznati točka u kojoj je nešto s hranom pošlo po zlu pa je njezino konzumiranje izazvalo epidemiju.
Pametna gnojiva smanjit će zagađenje
Takva inovativna gnojiva sa zadržanom aktivacijom već su dostupna. Standardna gnojiva jesu djelotvorna, no imaju i velike gubitke. Zadržano otpuštanje nutrijenata te gubitke bi smanjilo, odnosno povećalo efikasnost gnojiva uz isti učinak na usjev. U ovu priču treba dodati i umjetnu inteligenciju koja dovodi do pojma – precizna poljoprivreda. I kod sijanja i sadnje kao i kod primjene gnojiva. Sve to još nije jeftino, no šira primjena trebala bi oboriti i cijenu.
Meso koje stiže u laboratorije
Prijepori o eksploataciji životinja gotovo su uobičajeni u moderno doba. Različite grupacije u svijetu potežu pitanje humanosti uzgoja na farmama, a pogotovo načina na koji se te životinje usmrćuju. Rješenje bi moglo biti umjetno uzgojeno meso. Prvi se takav hamburger pojavio prije šest godina. Danas smo već imali i testiranje naslijepo kod kojeg su i zagriženiji mesojedi i gurmani imali problema da prepoznaju radi li se o pravoj ili “onoj drugoj” stvari. Cijena je tada bila 300.000 dolara za pljeskavicu, a ako se takvo meso prihvati, sigurno će pasti.
Pametni satovi opstaju i postaju ručni EKG
Tržište “wearablesa”, odnosno nosivih elektroničkih uređaja poput pametnih satova još se nije razvilo onako kako se očekivalo. Ipak, razvoj aplikacija će im, čini se, osigurati budućnost. Pametni sat “naoružan” adekvatnom aplikacijom moći će prepoznati abnormalan rad srca te upozoriti na mogući – srčani udar. Zato se i očekuje da će do 2022. godine to tržište vrijediti 57,65 milijardi.
Nove i znatno lakše leće u minijaturnim optičkim uređajima
Metaleće inovacija su u optičkoj tehnologiji. One su 100.000 tanje od staklenih leća što automatski znači da će lakšim činiti bilo koji optički uređaj. Tvrdi se da su boljih osobina te ih se lakše proizvodi.
Razvijaju se sustavi pohrane energije dobivene iz obnovljivih izvora
Svijet se sve više i više želi oslanjati na obnovljive izvore kada je električna energija u pitanju. No problem je što takvi izvori, poput vjetra ili sunca, u pravilu nisu stalni. Tako dobivenu energiju treba pohraniti za periode kada takvi izvori nisu dostupni pa ulaganja u inovativne pohrane počinju dostizati ona u same obnovljive izvore. Litij-ionski akumulatori, dakle baterije, ostat će dominantnom tehnologijom u ovom području sljedećih pet do deset godina, a dalji njihov razvoj dovest će do mogućnosti da se u njih pohrani četiri do osam sati energije. Da bi se došlo do situacije u kojoj obnovljivi izvori u kombinaciji s kvalitetnom pohranom zamjenjuju konvencionalne izvore litij-ionske baterije, morat će se zamijeniti. Sada se razgovara o sustavima poput vodikovih gorivnih članaka.
naslov govori o jednom a tema je o raznim stvarima. zato sadrzaj ne dijelim. to ste si sami krivi jer stavljate glupe naslove.