Kako najbolje reagirati u kriznim situacijama, toliko je važan element u društvenim odnosima da je analiza tog problema postala posebna kategorija odnosa s javnošću i marketinških aktivnosti. Mnogi brendovi, pa i političari, katkada katastrofalno reagiraju kada se nađu u nevolji. Jedan od stručnjaka koji se odlično snalazi u kriznim situacijama jest izraelski marketinški guru Peer Motti iz kompanije Blonde 2.0. Motti je nedavno bio jedan od glavnih govornika na startup konferenciji Zagreb Connect. Pritom je prikazao niz svojih kampanja koje su postale viralne i vrlo zapažene u medijima. U razgovoru za Večernji list otkriva kako mu to uspijeva.
Što je prva stvar koju tražite kad vodite novi projekt ili kampanju?
Jedinstvenost. To je prva stvar koju tražim kada mi ponude neki novi proizvod za promociju. Je li to nešto unikatno, je li to nešto uzbudljivo? Je li to nešto novo što će biti zanimljivo ne samo novinarima nego i čitateljima i televiziji. Osim tog blještavila, novoga i jedinstvenoga, uvijek tražim nešto što predstavlja velike brojke, bilo da je riječ o podacima ili o velikim budžetima.
Pokušavam predstaviti novu tehnologiju u drugom svjetlu, na način koji će donijeti novo rješenje problema ili muke koju svakodnevno proživljavamo. Kao što je, recimo, primjer StoreDota gdje smo za kompliciranu temu nove tehnologije organizirali tech konferenciju koja je rezultirala viralnim člancima.
U današnje doba društvenih mreža svatko je na neki način i svoj glasnogovornik. Predstavlja li to izazov za PR agencije ili su danas takve organizacije potrebnije nego ikad u povijesti medijske eksponiranosti?
Ne, kratki odgovor bio bi – ne. Dulji bi bio da svaki odnos s javnošću počinje i završava s vezama. Dobar publicist mnogo je vremena uložio u zasnivanje i održavanje tih kontakata do te mjere da mogu kapitalizirati te odnose za korist svojih klijenata. Mi kao PR agencije na društvene mreže gledamo samo kao na distribucijski kanal za plaćeni sadržaj. Evo vam primjera. Neka PR agencija zakupi native članak na poznatom tehnoportalu TechCrunch, a zatim koristi društvene mreže da poveća doseg publike, donese više klikova, čitatelja pa i novih korisnika u nekim slučajevima.
Influenceri su vruća tema u digitalnim marketinškim strategijama, koje su dobre, a koje loše strane ili posljedice takvog marketinga? Bilo za influencere, bilo za agencije?
Izraz influencer danas stvarno jest popularan i vrlo trendovski. Unatoč tome, ugledne i poznate medijske kuće imaju veću težinu. Neki proizvod imat će bolju pokrivenost kada priča o njemu dođe od kredibilnog i uglednog izvora, kao što je mainstream medij.
Specijalizirali ste se i za krizni menadžment. Možete li nam opisati nekoliko primjera kada ste uspjeli preokrenuti negativni trend nekom kampanjom?
Naravno. Uzmite primjer Wazea. Jedan zaposlenik napravio je nezgodnu pogrešku, zaključio je da je zatvorena jedna od glavnih cesta u Izraelu. Mislio je da je riječ o radovima na cesti, a kad je označio na karti da je cesta zatvorena, natjerao je sve s glavne ceste da skrenu na sporedne. To je stvorilo pravi problem i izazvalo zagušenje na glavnim prometnim pravcima u cijeloj državi.
Kada dođe do kriznog upravljanja, uvijek morate preuzeti odgovornost, učiniti sve da riješite problem i ispričati se i jasno objasniti sve korake koje ćete poduzeti kako se takva situacija nikad više ne bi ponovila. Učinili smo uprave to i izraelski narod nam je oprostio! Još važnije, prepoznatljivost Wazea i dalje je viša od 95 posto.
Na Zagreb Connectu istaknuli ste neke vrlo uspješne kampanje koje su zadobile veliku pozornost medija. Ali što se događa kada prođe ciklus medijske zainteresiranosti? Koje trikove koristite da biste dulje zadržali fokus javnosti?
Cilj svake agencije jest da zadrži ljude godinama, ne mjesecima. Ideja je da zadržimo suradnju s kompanijama kroz više medijskih oluja i ciklusa. I dati medijima vremena da prate podatke i vijesti vezane uz određeni projekt, kompaniju, proizvod ili brend. Cilj je imati jednu veliku PR priču ili medijski ciklus svaki mjesec.
Jesmo li na vrhuncu konzumacije i utjecaja društvenih mreža? Kako vidite razvoj ovog trenda? Hoćemo li još više postati ovisni o platformama kao što su Facebook i Instagram?
Ne znam jesmo li na vrhuncu, ali definitivno se radi o vrlo popularnom trendu. Mislim da će se ljudi rotirati kroz različite kanale, spomenuli ste Facebook koji danas čak i nije zanimljiv mlađim generacijama. Ljudi će skakati s jedne na drugu platformu, ali predviđam da će upotreba ostati izrazito visoka.
Zamišljate li da ćemo se jednog dana malo odmaknuti od te žiže instant-komunikacije i da će nam manje notifikacija iskakati iz mobitela? Ili taj buzz neće tako lako proći?
Buzz neće nestati, a vjerojatno će se i povećati.
Je li emocija i dalje najveći okidač za sadržaj i dijeljenje sadržaja?
Mislim da je trenutačna nagrada u vidu dijeljenja i lajkova vaših prijatelja najveći emotivni okidač za one koji stvaraju i dijele sadržaj. Vidim da sve više kompanija nalazi inovativne načine da rekreira taj osjećaj. A upravo će nas takva emocija poticati da češće dijelimo sadržaj.
Pogledajte i video o misterioznim ljudima:
