IT je najpropulzivnija hrvatska industrija, raste brže od prosjeka hrvatskoga gospodarstva a njezin značaj i doprinos nacionalnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV-u) odnosno bruto domaćem proizvodu (BDP-u) svake godine je veći. Pokazala je to i analiza IT sektora koju su izradili u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Pregled stanja hrvatske IT industrije u 2021. i predstavili je početkom prosinca.
Kako stoji u dokumentu, spram posljednjih raspoloživih podataka (2021.) IT industrija u BDV-u ima udio od 2,5 posto. Prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, u 2021. godini IT sektor sudjelovao je u hrvatskome nefinancijskom sektoru s 4,5 posto poduzeća, 3,9 posto zaposlenih, 3,7 posto prihoda te 6,3 posto izvoza, stoji u analizi.
Kada se radi o broju IT poduzeća, on posljednjih godina raste. U 2021. zabilježen je iznadprosječan rast od 12,1 posto te je bilo ukupno 707 IT poduzeća više nego godinu dana prije te 50,2 posto poduzeća više nego prije pet godina. Bilo ih je 6547 što je udio u RH od 4,5 posto. Najbrojnija su poduzeća u segmentu pružatelja IT usluga. U 2021. godini bilo ih je 5740, odnosno 87,7 posto IT tvrtki pripadalo je uslužnim IT poduzećima, dok unutar te kategorije, 65,4 posto njih bavi se računalnim programiranjem. Dakle, računalno programiranje najčešća je IT djelatnost; za nju, kao osnovnu djelatnost, registrirano je 57,4 posto svih IT poduzeća. U godišnjoj je usporedbi najviše porastao broj mikropoduzeća, za njih 700, koja su i najbrojnija u IT sektoru. S druge strane, broj srednjih i velikih IT poduzeća gotovo stagnira tijekom godina zbog čega njihov udio u ukupnom broju IT tvrtki pada (s 1,8 posto u 2017. na 1,3 posto u 2021.). Najviše velikih i srednjih IT tvrtki ima u djelatnosti računalnog programiranja (pet velikih i 28 srednjih), kod kojih nema promjena u posljednjih pet godina.
Rast IT industrije vidljiv je i po broju zaposlenih koji se kontinuirano povećava. U 2021. godišnji je rast bio iznadprosječan (10,8 posto) te je bilo 39.689 zaposlenih odnosno 3868 zaposlenih više nego godinu dana prije. U godišnjoj je usporedbi najviše porastao broj zaposlenih u mikropoduzećima (za 1592), dok je najmanji porast zabilježen kod velikih poduzeća (za 477). No, kako se broj velikih poduzeća nije mijenjao, prosječan broj zaposlenih u jednom velikom poduzeću porastao je za 37 zaposlenih, što ocrtava njegovo širenje, stoji u analizi. Računalno programiranje najznačajnija je i najveća IT djelatnost i prema kriteriju radne snage: u njemu je zaposleno 20.100 radnika što je 64,6 posto zaposlenosti uslužnog IT sektora, odnosno 50,6 posto cijele IT industrije. U skupini IT proizvođača zaposleno je 6500 ljudi, od čega samo u jednom poduzeću (Ericsson Nikola Tesla d. d.) 2600 odnosno 40,4 posto zaposlenih cijele skupine IT proizvođača. Budući da se Ericsson Nikola Tesla d. d. u travnju 2022. preregistrirao u uslužni IT sektor, treba napomenuti da će skupni podaci za razdoblje od 2022. nadalje za IT proizvođače biti znatno drukčiji. Prihodi hrvatske IT industrije iznosili su 32,2 milijarde kuna te su od 2017. do 2021. porasli više od 57 posto. Najveći doprinos ukupnom rastu prihoda IT industrije u posljednjih pet godina dala su mala poduzeća, čiji je prihod porastao za više od 70 posto (četiri milijarde kuna) te je u 2021. iznosio rekordnih 9,7 milijardi kuna. Rast EBITDA-e bio je 31,4 posto u odnosu na 2021., odnosno s 2,18 milijardi kuna u 2017. narastao je na 4,56 milijardi kuna u 2021. godini, što je rast od 109 posto u promatranom razdoblju.
Izvoz je rastao 26,3 posto spram 2021. i više je nego dvostruko viši od rasta iz prethodne godine te iznad petogodišnjega prosjeka. IT industrija je u 2021. na inozemnom tržištu uprihodila 11,9 milijardi kuna, odnosno 37,1 posto ukupnih poslovnih prihoda ostvarila je izvozom. Pritom najveći udio izvoza u poslovnim prihodima imaju uslužna IT poduzeća (40,4 posto), nešto manje proizvodna (39,2 posto) te najmanje trgovinska (18,1 posto). Najveći doprinos rastu prihoda od izvoza u IT industriji u posljednjih pet godina dolazi od malih IT poduzeća čiji su prihodi od izvoza porasli za 2,2 milijarde kuna, odnosno povećali su se za više od 2,5 puta te su u 2021. iznosili 3,6 milijardi kuna. U 2021. prosječan udio izvoza u prihodima IT industrije iznosio je nešto više od 37 posto. Najveći udio izvoza u prihodima u 2021. imala su velika poduzeća s udjelom izvoza od čak 43 posto u prihodima. Podaci za 2021. pokazuju da je Hrvatska izvezla računalnih usluga u vrijednosti od 966,8 milijuna dolara, što je bilo 12,2 posto više nego godinu prije te ujedno i rekordno visoko. Godišnji nominalni izvoz raste uzastopno od 2014. godine, prosječno se godišnje povećavajući za 19 posto. U posljednjih pet godina 64 posto izvoza realizirano je u Europi (od čega 44,6 posto u Europskoj uniji i 27,1 posto u eurozoni) te 9,4 posto u SAD-u. Ostala su tržišta mala; Azija čini četiri posto, Afrika 0,3 posto, a Australija 0,04 posto.
Istodobno s ostalim pokazateljima raste i prosječna neto plaća u IT industriji, a u 2021. iznosila je 9565 kuna. Iznos prosječne plaće u 2021. u IT industriji porastao je 24,7 posto nominalno (za 1897 kuna) u odnosu na stanje prije pet godina. Kako je inflacija u tome razdoblju iznosila 5,1 posto, realni rast prosječne neto plaće u promatranih pet godina u IT industriji iznosio je 18,7 posto. Pritom je najviša dinamika rasta ostvarena u 2021. (8,4 posto nominalno). Znatno ubrzanje rasta plaća u 2021. godini vidljivo je kod IT tvrtki svih veličina, no najviše kod velikih, gdje je godišnja stopa povećana 2,5 puta.
IT industrija isplaćuje znatno više neto plaće od hrvatskoga prosjeka te ta razlika kontinuirano raste. Prosječna plaća u IT industriji 2021. bila je viša od prosječne plaće cijeloga nefinancijskoga sektora za 50 posto, dok je pet godina prije bila viša za 42 posto. Odnosno, prosječna neto plaća u IT industriji kontinuirano brže raste, a posebno je naglašena viša dinamika rasta u posljednje dvije godine, što možemo povezati i s pritiscima na rast plaća zbog naglašenog nedostatka radne snage u području IT industrije, stoji u analizi IT industrije. No, valja znati da je prosječna bruto plaća samo 40,9 posto prosjeka EU. Prema podatku iz strukturnih statistika Eurostata za 2020., prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u usporedivom dijelu IT industrije (djelatnost J62 računalno programiranje) bila je na 40,9 posto prosjeka EU 27. Prema podacima, vidljivo je da su od 2019. do 2021. prosječne bruto plaće u IT sektoru porasle za 10 posto u kunama, odnosno 8,7 posto u eurima te su 2021. prvi put prešle vrijednost od 2000 eura. Kako se iz prijašnjih razdoblja vidi, prosječna bruto plaća u hrvatskome IT sektoru postupno konvergira prosjeku EU (odnosno raste brže od prosjeka EU), što bi značilo da se u 2021. vjerojatno nastavila kretati prema 45 posto. Ipak, to je još uvijek vrlo nisko te svrstava Hrvatsku među europske zemlje s najnižim prosječnim bruto plaćama (najnižima u EU), što hrvatske IT tvrtke čini slabo konkurentnima na europskom tržištu rada za privlačenje kvalitetne radne snage. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na 68,5 posto prosjeka EU 27, u Bugarskoj na 47,2 posto, a u Mađarskoj na 45,9 posto.
Kada se pak radi o rastu investicija, u posljednjih pet godina IT tvrtke ukupno su investirale 2,8 milijardi kuna. Najdinamičniji godišnji rast u 2021. zabilježen je kod malih (69 posto) i mikro (53,6 posto) IT poduzeća, dok su velika uložila manje nego prethodne godine (-19 posto).
Ulaganje u istraživanje i razvoj ključna je komponenta buduće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Preduvjet za povlačenje sredstava iz europskih fondova čija je namjena ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije jest strategija pametne specijalizacije (S3). Dosadašnja strategija pametne specijalizacije (2014. - 2019.) odnosila se na pet područja i 13 potpodručja, a IT industrija bila je prisutna kao horizontalna mjera koja se mogla uključiti u sva odabrana područja i potpodručja. S novom revizijom pametne specijalizacije za razdoblje od 2021. do 2029. godine dodat će se novo područje - digitalni proizvodi i platforme, koje će se odnositi na ICT industriju, što bi trebalo dodatno potaknuti razvoj IT sektora i njegovu transformaciju s uslužnih na proizvodne tvrtke. Inače, ukupni izdaci za istraživanje i razvoj u IT industriji porasli su s 301,6 milijuna kuna u 2017. godini na 867,6 milijuna kuna u 2021. godini, odnosno rasli su po prosječnoj godišnjoj stopi od 30,2 posto.
Najveća je boljka IT industrije nedostatak kvalitetne radne snage, stoga je i provedena anketa u sklopu analize industrije. Razmatrana su tri aspekta, privlačenje i zadržavanje kvalitetnoga kadra, potom kultura poduzeća kao faktor u privlačenju talenata te utjecaj hibridnih modela rada na uključenost, motivaciju i produktivnost zaposlenika. Iz ankete se mogu izlučiti dva primarna faktora koja pridonose privlačenju i zadržavanju kvalitetnoga kadra, a to su financijsko nagrađivanje i sve ostale prednosti povezane s financijama te faktori koji se odnose na ravnotežu privatnog i poslovnog života odnosno hibridne modele rada. Iako većina ispitanika smatra da novi hibridni oblici rada ne utječu na uključenost, motivaciju i produktivnost zaposlenika, ne može se zanemariti broj onih koji izražavaju sumnju u to da novi hibridni oblici rada neće imati negativnih utjecaja na uključenost, motivaciju i produktivnost zaposlenika. Također, iz ankete su vidljivi različiti stavovi poslodavaca i zaposlenika o novim hibridnim oblicima rada, pri čemu se može iščitati zabrinutost poslodavaca za organizacijske performanse u svjetlu nove organizacije rada.
