Ma isto je kao i na Crni petak, po izlozima bi se reklo da je sve bagatela, a kad uđete u dućan – druga pjesma. Gotovo ništa nije sniženo ni 50%, kamoli za 70% pa iz principa ne kupujem. Radije ću u siječnju ili veljači otići u šoping negdje u "susjedstvo" – kaže nam Anamarija koju smo jučer zatekli u zagrebačkom Avenue Mallu. Nakon blagdanskog šopinga koji bi, prema očekivanjima, na krilima inflacije mogao srušiti sve prethodne rekorde potrošnje, od 27. prosinca izlozi nam se smiješe i najavljenim sniženjima koji bi trebali potrajati sljedeća dva mjeseca, sve do 27. veljače. Kako se taj datum bude približavao, popusti bi trebali biti i sve veći. No hoće li?
– Sniženja od 70 i više posto u nas u pravilu i nema, a ako je nešto toliko sniženo, riječ je o staroj robi jako niske kvalitete koju ne biste uzeli ni besplatno – kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević ističući kako ima svega. Ispod naljepnica na etiketama na kojima uz sniženu mora stajati i najniža cijena po kojoj se roba prodavala zadnjih mjesec dana, nađe se, naime, i puno niža stara cijena koju je trgovac uoči sniženja bezobrazno povećao pa nedovoljno smanjio. Od 1. siječnja pak obveza iskazivanja cijena u kunama odlazi u povijest pa Knežević očekuje zbrku kad potrošači na blagajni shvate da je "niska" cijena za koju misle da je povoljna – zapravo visoka – eurska.
A zna li se da se brend samo jednog trgovca krivotvori i na 16.000 internetskih stranica, kod online kupnje savjetuje se višestruki oprez. Umjesto bušilice možete dobiti i igračku, umjesto novih tenisica za 200 eura – stare, nabraja Knežević ističući kako su ljudi posebice lakovjerni kod online kupnje. Sve nepravilnosti treba prijaviti Državnom inspektoratu, a robu koja se kupuje online poželjnije je platiti karticom, savjetuje Knežević. U slučaju da se roba ne isporuči može se ostvariti povrat putem banke, dok kod plaćanja pouzećem građani obično ne dobiju ni račun da bi, nakon što raspakiraju kutiju, dokazivali kako su dobili mačka u vreći.
Stručnjak za maloprodaju Dragan Munjiza kaže da su siječanj i veljača tradicionalno mjeseci koji u maloprodaji znače smanjeni priljev novca u odnosu na prosječni mjesec u godini, posebice kratka veljača.
– Ako znamo da trgovci na malo hranom godišnje obrnu oko 7 milijardi eura ukupnih prihoda, "prosječan" mjesec donosi im oko 580 milijuna eura. Sličan ukupan prihod mjesečno bilježe i trgovci neprehranom (Pevex, Bauhaus, Zara, H&M, Tokić, dm, Tisak, web-trgovci e-Kupi, Santa Domenica....). No i jedni i drugi, a posebice trgovci hranom, u siječnju i veljači bilježe i do 10-15% niži promet od prosječnog godišnjeg jer se potrošači istroše tijekom blagdana, odlaze na skijanje u inozemstvo i donose odluke o manjem unosu kalorija nakon što su se opustili u prosincu – napominje Munjiza te dodaje kako su u veljači dva bitna događanja koja dijelom pružaju mogućnost za ekstra prihod – Valentinovo i karneval, ali tu nema velikih prometa kao što su za Uskrs, Božić ili tijekom lipanjskih "spajalica".
– Struktura trgovine i formata trgovine sprečava da u nas popusti budu viši. Naime, naši trgovci nemaju velike zalihe poput trgovaca u zemljama u kojima dominiraju veliki formati trgovina koje – ako se ne rasprodaju u toj sezoni, gube vrijednost (tekstil, tehnika, uskrsni i božićni pokloni...) Drugi je razlog AZTN i zakonska odredba da se roba ne smije prodavati ispod nabavne cijene osim u rijetkim slučajevima – zaključio je Munjiza.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Počela zimska sezonska sniženja
Odličan i poučan članak Jolanda. Sve najbolje u 2024.