Ako ste obišli netom završeni Reboot InfoGamer, u prvoj prostoriji nakon ulaska u paviljon 8a naišli ste na prostor wargaming.neta. Bila je to prillika da se izdavači i developeri popularnih ratnih igara poput World of Tanks i World of Warships pojave na sve većem i sve boljem sajmu videoigara koji se svake godine usporedo s Interliberom odvija na Zagrebačkom velesajmu. Naslovi poput World of Tanks ili World of Warships igraju se rado i u nas, no relativno se malo zna o tome što je Wargaming ili kako se uopće stvaraju te igre koje u svijetu igra oko 200 milijuna korisnika.
Jasno, u više od 20 lokacija među više od 4500 zaposlenih pronaći ćemo i nekoliko Hrvata koji rade za tvrtku koju je osnovao jedan Bjelorus, Viktor Kisli, a čije se sjedište danas nalazi na Cipru. U World of Warships pronaći ćemo i jedan brod iz Jadranskog mora, “Viribus Unitis” koji je među igračima iznimno popularan, za njega se plaća ili ga osvajaju najbolji igrači te Wargamingovu igre koju igra 30 milijuna korisnika u svijetu. Razmijenili smo nekoliko pitanja i odgovora o tome kako nastaje ta igra s Wargamingovim povjesničarom Sergejem Gornostajevom koji ima zadatak učiniti sve u igri što vjernijim.
Zašto ste se kao kvalificirani povjesničar odlučili za prelazak u gaming?
Pa to je najlakše pitanje. Čak i kvalificirani povjesničari koji put zaigraju kakvu igru. Strastveni sam igrač strateških i ratnih igara pa sam nakon fakulteta odlučio zamijeniti svoju akademsku karijeru za gaming i pridonijeti svojim vještinama i znanjem igri World of Warships. Za studiranja bio sam uključen u studentsko vijeće te u konferencije ispred mojeg odjela. Bilo je jako zabavno. Ono što radim sada kao djelatnik Wargaminga, vrlo je slično onome što sam radio na sveučilištu u Sankt Peterburgu. Moja je obiteljska povijest povezana i s ratnom te trgovačkom mornaricom. Rad na World of Warships bio je dobar put da pridonesem obiteljskoj tradiciji.
Kako se odabiru brodovi za World of Warships?
U toj igri imamo nekoliko osnovnih parametara na temelju kojih odabiremo ratne brodove za igru. Kao prvo, vremenski okvir je 1900. - 1953., kraj čeličnih plovila i tzv. dreadnoughtova, a nastupa zora artiljerijskih brodova. Dodatno, u igri imamo tek četiri klase brodova: razarače, krstarice, bojne brodove i nosače aviona, a uskoro ćemo dodati i neke podmornice. Sve su klase podijeljene u deset razreda. Svaki razred predstavlja određeno povijesno razdoblje pa tako i okvir oklopljenosti, naoružanja, brzine. Zanimali su nas tehnički brodski parametri – broj topova, njihov kalibar, oklop, sekundarno oružje poput lansera torpeda ili brzine. Imamo i posebne brodove koje igrači mogu otključati zarađujući na iskustvu ili dolazeći do tzv. premium brodova. To su plovila koja možete kupiti za pravi novac ili valutu iz igre.
Kako teče proces obnavljanja brodova u igri, koje alate koristite?
Nisam siguran da bi početak odgovora na ovo pitanje glasio poput nečega kao “42 lagana koraka do broda u World of Warships”. Više bi to bila neka kraća verzija. Kada odlučimo koje ćemo brodove uključiti, pošaljemo ekspediciju u arhive. Na takvim putovanjima posjećujemo arhive, muzeje, a posebice muzejske brodove. Zanimaju nas nacrti, povijesne fotografije, profesionalno izrađene makete, fotografije iz originalnih brodova te na kraju pisani dokumenti ili bilo koji drugi podaci ako se radi o “papirnim” brodovima. Kao starijeg muzejskog i vojnog specijalista moj je cilj pronaći točke interesa – bilo kakve institucije gdje se mogu pronaći reference ili ljudi koji mogu podijeliti iskustva u radu s arhivima ili knjigama. Kada prikupimo potrebne reference, moji kolege okupljaju naše 3D modelare i počinju graditi model. Treba nam od tri do šest mjeseci da stvorimo jedan brod.
Očito su najveći problem brodovi koji su vrlo rano potopljeni pa o njima nema puno materijala. Što onda radite?
Rekao bih da su brodovi koji su vrlo rano potopljeni zapravo manji problem. Primjerice, pogledajmo njemačke brodove u igri. Kao što vjerojatno znate, Njemačka je izgubila Prvi svjetski rat, pa je Kaiserova flota postala ratnim plijenom koji su trebali podijeliti saveznici. Ipak, Nijemci su je potopili u Scapa Flowu 21. lipnja 1919. U našoj igri tu su “Kaiser”, “Konig” i “Bayern”. Očito je da oni nakon rata nisu modernizirani niti su imali protuzrakoplovno naoružanje i drugu opremu da se bore sa savezničkim brodovima kakve imamo u igri. Kako bismo postigli ravnotežu, pretpostavili smo da su brodovi preživjeli te smo sami obavili nužnu modernizaciju. Promijenili smo im izgled, dodali naoružanje. Kada smo dodali te promjene njihovoj povijesnoj pojavi, koristili smo autentične primjere modernizacije koje su sami Nijemci napravili na brodovima iz Prvog svjetskog rata.
A što je s naoružanjem, koliko je ono točno na brodovima u igri?
Ako govorimo o povijesnoj točnosti, onda je ono točno kao i pravo naoružanje. U tu svrhu nabavljamo fotografije i nacrte originalnog naoružanja.
Koliko su točne povijesne bitke koje su rekreirane u igri?
Mape u igri inspirirane su poznatim bitkama Prvog i Drugog svjetskog rata, ali same bitke nisu potpuno točno rekreirane. Usredotočili smo se na tehničke mogućnosti ratnih brodova što nam je omogućilo jedinstvenu osobinu, a to je da ljubitelji povijesti simuliraju potencijalne sukobe legendarnih povijesnih brodova. Ako vas zanimaju svjetske ratne mornarice, onda vas zanima i tko je bio bolji – “Bismarck” ili “Iowa”, “Iowa” ili Yamato.
Koji brod i koja bitka su bili najveći izazov?
Koristimo široku paletu referenci za izradu brodova koji su nekada postojali. Za tzv. papirne brodove, dakle one koji nisu nikada sagrađeni, često imamo šture podatke. Ono što nedostaje proračunavamo i izrađujemo. I to rade naši dizajneri koji su zapravo stvarni brodarski inženjeri. Kada dovrše nacrte za neki “papirni” brod, on bi se doista mogao napraviti u stvarnosti. No, ponekad je nemoguće pronaći bilo kakav podatak. Primjerice, pri izradi sovjetskih brodova susreli smo se s takvim problemom za brodove “Sovjetski Sojuz” i “Kronstadt”. Gradnja oba ta broda čak je i pokrenuta, no zaustavio ju je rat. Mjesto gdje smo materijale konačno pronašli bilo je neočekivano – državni arhiv Ruske Federacije. Stajali su u zbirci dokumentacije sovjetskog Odbora za obranu, nečega što je bilo djelatno 30-ih godina prošlog stoljeća, a činile su ga osobe najvišeg ranga u SSSR-u. Ti su planovi pripremljeni za pregled Staljinu, a onda pospremljeni i tako ostali netaknutima više od 60 godina, sve dok ih nismo pronašli. Tako smo zapravo mi bili prvi koji smo vidjeli te planove nakon Staljina.
Nekoliko je povijesnih lokacija u Jadranskom moru, hoćemo li vidjeti neke od tih brodova u igri?
Već u igri imamo jedan brod koji je potonuo u Jadranskom moru, to je austrougarski bojni brod klase Tegetthoff, “Viribus Unitis” kojeg su uništili talijanski časnici u Prvom svjetskom ratu. Što se tiče drugog sadržaja, uvijek dodajemo nove brodove, no zasad ne možemo reći na čemu konkretno radimo.
