Samo jednog običnog utorka, 12. listopada ove godine, na području Istarske županije zabilježena su četiri naleta vozilom na životinje. Jednoj je vozačici kod Umaga na kolnik istrčala divlja svinja, drugi je vozač kod Medulina udario nepoznatu divljač, dok su dvije srne stradale kod Pazina. Devet dana kasnije na otoku Krku 20-godišnji vozač, zbog neprilagođene brzine, vozilom je udario u stado ovaca. Spomenute domaće životinje nalazile su se na sredini kolnika te su uslijed jačine udarca uginule. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 40.000 kuna, a mlađahni će vozač zbog prebrze vožnje dobiti prekršajnu prijavu. No, prijavljen je i 71-godišnji vlasnik ovaca jer se životinje ne smije voditi niti ostavljati na cesti bez nadzora, objavila je policija.
Lani su na hrvatskim cestama, prema evidenciji MUP-a, zabilježena 684 naleta na životinje. Od tog broja nesreća u njih 33 bilo je ozlijeđenih osoba, a srećom nijedna osoba nije poginula. U tim je nesrećama teško ozlijeđeno 10 osoba, a lakše njih 29.
Treba odmah odvojiti nalet na divljač i nalet na domaću životinju. Nalet na divljač je posebno regulirana, dok je za domaće životinje odgovoran njihov vlasnik. Primjerice, vlasnik stada ovaca iz nesreće na otoku Krku.
Vozači, pak, uvijek trebaju imati na umu da, kao što smo vidjeli u slučaju mladog vozača s otoka Krka, pri naletu na životinju na cesti odgovaraju sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Primjerice, ako je vozač vozio neprilagođenom brzinom ili nije postupao po postavljenim prometnim znakovima (divljač na cesti, životinja na cesti, ograničenje brzine ili ako je brzina uvjetovana kategorijama ceste). Dakako, i ako je vozio pod utjecajem alkohola ili droga. Protiv takvih vozača pokreće se prekršajni postupak.
No, tu je i drugi aspekt, onaj naknade štete koja je nastala zbog naleta na životinju. Pretpostavka da dobijete naknadu štete zbog naleta na divljač jest da šteta nije nastala krivnjom vozača. Stoga, ako do prometne nesreće dođe zbog toga što je vozač vozilom upravljao neprilagođenom brzinom, pod utjecajem alkohola ili je na koji drugi način sam prouzrokovao nesreću, primjerice, upotrebom mobitela, on će odgovarati za štetu.
Prema zakonu o lovstvu za štetu nastalu nalijetanjem na divljač na javnoj cesti odgovaraju lovoovlaštenici, ako su oštećenici poduzeli odgovarajuće mjere radi sprječavanja šteta od divljači. Nakon višegodišnje loše prakse prema kojoj su za nalet na divljač odgovarala pojedinačna lovačka društva prema mjestu gdje je do nalijetanja na divljač došlo, što nije bilo dobro ni za vozače, koji su nerijetko teško naplaćivali nastalu štetu, a niti za lovačka društva koja su zbog odšteta bila u financijskim problemima, od 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede je pronašlo bolje i svrsishodnije rješenje za sve. Kako za vozače koji nalete na divljač, tako i za lovačka društva. Između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza sklopljen je ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih financiranju police osiguranja čime je stvorena jedinstvena polica osiguranja od naleta divljači u cestovnom prometu na području cijele države.
U svibnju ove godine, Ministarstvo poljoprivrede i Euroherc osiguranje sklopili su Ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj za razdoblje od godinu dana u vrijednosti od 34,8 milijuna kuna. Što znači da će vozači moći naplatiti štetu nastalu od naleta na divljač bilo gdje u Hrvatskoj od Euroherc osiguranja do 1. lipnja 2022. godine. Dakako, ako ispune sve pretpostavke za naplatu štete.
Predmet osiguranja je građanskopravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu od divljači zbog smrti, ozljede tijela ili narušavanja zdravlja te oštećenja ili uništenja stvari treće osobe (uključujući štetu na motornom, priključnom ili željezničkom vozilu) koja nastane uslijed naleta motornog, priključnog ili željezničkog vozila na divljač ili uslijed naleta divljači na motorno, priključno ili željezničko vozilo.
Ministarstvo poljoprivrede je prilikom potpisivanja ugovora istaknulo da se tako nastavlja jedinstveno osiguranje za štete u prometu za koje je unazad tri godine Ministarstvo poljoprivrede iz Državnog proračuna izdvojilo sredstva u ukupnom iznosu od 70,7 milijuna kn.
U svakom slučaju na cesti budite oprezni, vozite po pravilima i tamo gdje je znak “divljač na cesti” budite još oprezniji. Naletite li na životinju svakako odmah nazovite policiju kako biste imali policijski zapisnik i mogli naplatiti nastalu štetu.
Volvo već godinama vidi životinje, muče ih samo klokani
Još 2011. godine švedski Volvo počeo je razvijati sigurnosni sustav za izbjegavanja kontakta s divljim životinjama. Taj se sustav temeljio na sustavu prepoznavanja pješaka s funkcijom automatskog kočenja. Danas je sustav automatskog kočenja u novim automobilima postao gotovo standardna oprema, a neki poput Volva nude i prepoznavanje velikih životinja. Njihov City Safety sustav osim prepoznavanja pješaka i biciklista, obuhvaća i prepoznavanje velikih životinja te automatski koči u nuždi. Zanimljivo, Volvo je u fazi razvoja sustava dobro podesio parametre za prepozvavanje divljih životinja poput losova i jelena, kojih u Skandinaviji ne nedostaje. No, pri testiranju sustava prepoznavanja životinja i razvoju autonomnih vozila najveća su im enigma bili klokani koji u Australiji uzrokuju velik broj prometnih nesreća. Klokani su specifični zbog svog neobičnog kretanja te njihovo skakutanje zbunjuje sustav za prepoznavanje životinja.
i divljač ima svoje vlasnike, to je država, koja svoju odgovornost ne želi platiti. ako je država i njena potčinjena tijela, županije, gradovi i općine, izgradile ceste, kojima se vozikamo, a šumska stoka, tzv. divljač, je u biti vlasništvo države (od posebnog interesa za rh i pod zaštitom), e onda nek država plaća za svu štetu na imovini čovjeka koji koristi cestu. nema veze dal vozi 190 ili je mrtav pijan. štetu je napravila životinja koju država štiti. točka. policija kod izrade zapisnika treba uzeti samo iban vlasnika oštećenog vozila.