Elektrifikacija cestovnog prometa Europe ne ide prema planu i sve se nevjerojatnije čini da će se od 2035. godine na Starom kontinentu moći kupiti osobni automobili isključivo na električni pogon, odnosno da će se zabraniti prodaja benzinaca i dizelaša, kako je to odlučila Europska Unija. Europska komisija je već uz snažan pritisak Njemačke ublažila odluku i u tekst zakona uvrstila novelu prema kojoj će se moći prodavati i auti s motorima na unutarnje izgaranje koji budu pokretani e-gorivom.
No, pritisci da se revidira taj propis sve su snažniji, pogotovo od strane Njemačke, koja ima najsnažniju autoindustriju u Europi. S druge strane, početkom srpnja uvedene su dodatne carine na kineske električne automobile u Europi, koje povrh 10% standardne carine iznose i dodatnih 20 do 38,1 posto, ovisno o proizvođaču. Time EU štiti europske proizvođače koji su uložili milijarde eura u razvoj električnih automobila koji se u posljednje vrijeme sve slabije prodaju, dok iz Kine dolaze električni automobili koji su osjetno jeftiniji.
No, prodaja električnih automobila ove je godine u velikom padu. Najbolje se to vidi prema prodajnim podacima iz Njemačke, a znamo da se njemački trendovi prenose na veliki dio europskog tržišta u koji spada i Hrvatska.
U srpnju je u Njemačkoj registrirano samo 30.762 novih automobila s baterijskim električnim pogonom (BEV), što je 36,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na lipanj, broj novoregistriranih električnih automobila također je znatno pao, oko 30 posto. Stoga, možemo reći da je prodaja BEV automobila u Njemačkoj u slobodnom padu. Zašto? Iz jednostavnog razloga, naime, Nijemci su u jesen prošle godine ukinuli poticaje za aute na struju koji su iznosili do 4500 eura. Prodaja je u prvih nekoliko mjeseci ove godine bila stabilna jer su proizvođači davali velike popuste, no kad je to ukinuto stala je i prodaja. Tako da je udio BEV automobila u ukupnoj prodaji u srpnju u Njemačkoj iznosio 12,9%, dok je u istom mjesecu 2023. iznosio 20%.
Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci registrirano 1148 električnih automobila što čini udio od 2,4 posto u ukupnom tržištu. Lani je u istom razdoblju registrirano 1031 auto na struju što je tada bio udio od 2,6%. Povećanje tog udjela očekuje se u narednim mjesecima kad počnu stizati isporuke električnih automobila za koje su odobreni poticaji iz javnog poziva koji je proveden ovoga proljeća i u kojem je podijeljeno 9000 eura poticaja za više od 1400 BEV automobila. Hrvatski su poticaji od 9000 eura najveći u Europi i podijeljeni su za samo četiri sata od otvaranja javnog poziva.
No, vidjeli smo lani kako pada prodaja električnih automobila kada poticaja nije bilo. Da trgovci nisu davali velike popuste i da Tesla nije globalno spustila cijene, prodaja električnih automobila bila bi vrlo mala. U Hrvatskoj je ove godine registrirano 444 Tesla automobila, što je 38 posto svih registriranih električnih automobila u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj.
No, najveći problem električnih automobila, pored problema s komforom korištenja automobila zbog još uvijek slabe infrastrukture punionica i dužine punjenja baterije, jest njihova visoka cijena. Najpovoljniji električni automobil u Hrvatskoj jest Dacia Spring čija je cijena 23.700 eura. Tesla Model 3, kao najprodavaniji električni model u Hrvatskoj ima cijenu od 43.490 eura, a to je novac koji rijetko koji Hrvat može izdvojiti za automobil
