Više od svakog trećeg automobila, točnije 12.897 automobila ili 35,87 posto svih automobila registriranih ove godine u Hrvatskoj, ima zagrebačke registarske oznake. Iza Zagreba je Primorsko-goranska županija u kojoj je registrirano 3195 automobila (8,89 posto). Treća je Splitsko-dalmatinska županija sa 2912 registriranih automobila, a slijede Osječko-baranjska županija, Istarska, Požeško-slavonska, Varaždinska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Najslabija Lika
Najmanje je automobila registrirano u Ličko-senjskoj županiji, tek 230 ili 0,64 posto. Kao najslabije slijede Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska i Brodsko-posavska županija.
U listopadu su u Hrvatskoj – prema podacima agencije Promocija plus – registrirana 3142 osobna automobila, što je 7,7 % više nego u listopadu 2010., pa je ove godine zabilježen 12,4-postotni rast ukupnog tržišta.
Do 1. studenog novoregistrirano je 19.423 automobila s benzinskim motorom (54%) i 16.527 dizelaša (46%).
Zanimljivo je pogledati koliki je udio u prodaji benzinaca i dizelaša kod nekih proizvođača. Primjerice, u prvih su 10 mjeseci u Hrvatskoj registrirana samo 23 BMW-a s benzinskim motorom, ali u isto je vrijeme prodano 720 dizelaša ili čak 96,9 %.
Tražen dizelski Porsche
Dakle, na svakog se 31. dizelaša proda jedan benzinac. Da je nedavno uvođenje dizela u ponudu pun pogodak, pokazuju i rezultati prodaje Porschea i Subarua, proizvođača koji su do prije nekoliko godina bili sinonim za automobile s benzinskim motorima. Od 31 prodanog Porschea 22 su s dizelskim motorom, a od 34 prodana Subarua 29 je benzinaca.
Tržišni lider, Volkswagen, također je dizelaška marka. Od 4372 novoregistrirana VW-a 3185 ili 72,8% su dizelaši. Opel, druga najprodavanija marka, ima dijametralno suprotne rezultate – kod njih je udio benzinaca 74,7%. Najviši udio benzinaca, osim Lade koja i ne nudi dizelaše, imaju Suzuki, Smart, Honda i Chevrolet. Po udjelu benzinaca i dizelaša najizjednačeniju gamu imaju Citroen, Ford, Kia, Mazda i Alfa Romeo.
Škoda je najprodavanija jer je MUP nabavio jedno 300-400 novih škodi. Tako da i dalje država frizira tu prodaju automobila. Šteta je samo što kod nas kada kupuješ automobil koji u EU košta 70 tisuća kn u Hrvatskoj košta 90-100 tisuća a standard je 3-4 puta manji.