Facebookova najava kreiranja vlastite valute dočekana je u globalnim financijskim krugovima s gotovo jednakim negiranjem kao donedavno klimatske promjene u centrima odlučivanja. A možda nije pretjerano reći da bi posljedice mogle biti jednako dalekosežne, i to dalekosežnije što ih više negiraju. Platforma Marka Zuckerberga ima dvije milijarde korisnika, četvrtinu svjetskog stanovništva, i po snazi nije “država u državi”, nego supranacionalna tvorevina. Zbog zloupotrebe njihovih osobnih podataka naplaćao se kazni, ali da mu je baš nešto posebno naškodilo, ne bi se moglo reći. Osim centralnobankarskog novca, globalno najveću emisiju novca u optjecaju trenutačno kreiraju banke, i to kreditima, ustvari kreiraju dug i na njemu zarađuju. No, koliko god antipatična bila ta sekundarna emisija, donekle je pod kontrolom nacionalnih regulatora, a u Europi i zajedničkog – Europske središnje banke.
Rasprave o uvođenju nadnacionalne valute, na što se obvezala i Hrvatska pristupanjem EU, uglavnom su rasprave o značenju monetarnog suvereniteta kao “alata” u krizama jer oni koji kreiraju novac u takvim vremenima, odlazeći u propast, ugrožavaju i stabilnost država. To smo naučili na bankama. Kriptovalute, za koje trenutačno ne postoji nikakva regulativa, a ni podloga na kojoj bi im se zasnivala vrijednost, za društvo su pozitivne samo u jednoj drugoj iteraciji – kao lokalne valute koje osiguravaju stabilnost gospodarstava lokalnih zajednica upravo u vrijeme kad se dogode poremećaji. Ideja da multinacionalna korporacija plasira vlastiti novac je, pa – opasna. Jednim dijelom i zbog toga što je Zuckerberg pokazao da mu se fućka za zaštitu sloboda i prava njegovih korisnika. A moć stvaranja novca daje veliki prostor zloupotrebe. Demokratska zastupnica u američkom kongresu Maxine Waters poručila mu je da povuče ručnu dok regulator ne baci oko na njegove planove, imajući na umu “prljavu prošlost”.
Kad je posrijedi europski prostor, Europska središnja banka vrlo je skeptična prema idejama da i države kreiraju virtualni novac, a sad bi jedna već izuzetno moćna kompanija mogla dobiti mandat za ono što ne mogu ni one. Facebook, Google i Apple ionako već ne plaćaju europske poreze, ugrožavajući manje europske kompanije, i pokušaj uvođenja porezne ravnopravnosti nije prošao u donedavnom sazivu Europskog parlamenta. S librom (Vagom), novom valutom, samo im je nebo granica.
Kad su europski zakonodavci usvojili direktivu PSD2, koja implementira tzv. otvoreno bankarstvo, i u svijet platnog prometa uvodi “disruptore”, smanjujući moć banaka i cijenu za klijente, nisu imali na umu da bi disruptori svojom snagom mogli postati – diktatori. A multinacionalka s dvije milijarde korisnika ima priličan potencijal da postane takva Himera. Prodajući istodobno priču o tehnološkoj inovaciji koja omogućava širi pristup financijskim servisima i daje ljudima veću kontrolu nad njihovim novcem. Upravo suprotno, kontrola nad novcem ovdje prelazi u ruke globalne korporacije u vlasništvu čovjeka koji je dopustio zloupotrebu njihovih osobnih podataka.
Ako imamo na umu tri funkcije novca: sredstva razmjene, obračunske jedinice za određivanje cijene roba i usluga te sredstva pohrane vrijednosti, libra bi imala sve tri: bila bi platni instrument ako kupac i prodavač odluče razmjenu roba i usluga platiti na ovaj način, a u podlozi bi joj bili depoziti, i to neosigurani. Nije poznato hoće li američki regulatori tražiti da Facebook jamči svojim kapitalom, no zasigurno jamac neće biti FED ili SAD. Usto, s obzirom na to da će pridruženi članovi konzorcija moći međusobno razmjenjivati libru, u igri je i kreditiranje izvan bankarskog sustava.
Slute li bankari nevolje? Čini se – ne baš. Vrijeme im je da počnu. Oni koji su se pitali zašto je Zuckerberg proteklih mjeseci hodočastio u englesku središnju banku, dobili su odgovor ovih dana, kad je guverner Mark Carney spomenuo mogućnost da tehnološkim divovima poput Facebooka omogući pristup rezervama banke. libra time dobiva i “čvrstu” podlogu za svoj megalomanski “cashless” uzlet.
Zanimljivo je i pitanje kakve bi poreze na ovaj dio dosad bankarskog poslovanja plaćao Facebook koji je već porezno povlašten u Europi. Otvoreno se pobunio francuski ministar financija Bruno Le Maire koji je poručio da libra ne bi smjela postati ravnopravna valuta. Hrvatska narodna banka, prema odgovoru koji smo dobili, prati razvoj situacije kako bi pravovremeno prepoznala rizike i njih adekvatno odgovorila. No čini se ipak da te rizike malčice podcjenjuju.
– Virtualna imovina dosad je imala neznatan utjecaj na bankarski sektor – kažu.
No dosad nisu imali posla s Facebookom i milijardama korisnika.
– U ovome je trenutku teško procijeniti kakav će utjecaj libra imati na sektor bankarstva. Naime, dokumentacija i testno okruženje objavljeni su tek prošlog tjedna, a stvarno korištenje bit će omogućeno, prema najavama, unutar godinu dana. Brojni regulatori u svijetu iskazali su interes za praćenje razvoja libre, stjecanjem uvida u njeno funkcioniranje i interakciju s okruženjem te identifikacijom rizika – vrlo načelno odgovora regulator. Bankari su još benevolentniji, da ne kažemo naivniji.
– Libru, kao i tzv. otvoreno bankarstvo na temelju PSD2, ne vidimo kao prijetnju, već kao nešto što donosi dobrobit klijentima, a budućnost vidimo u sinergiji banaka i fintecha u čemu Addiko bank već ima iskustva u okviru svoje digitalne strategije – kaže Dalibor Kurtović, direktor transakcijskog bankarstva Addiko Grupe i izvršni direktor operativnih poslova Addiko banka. No vrlo je očito da bankari računaju i na zaštitu supervizije.
– Treba još vidjeti kako će se razvijati i regulatorno okruženje jer su centralne banke i razni regulatori u prošlosti jasno isticali zabrinutost i nenadležnost za kriptovalute, a u ovom slučaju postoji i zainteresiranost regulatora članica G7 – ističe Kurtović koji im odaje priznanje u odnosu na druge kriptovalute: s na to obzirom da iza nje, osim Facebooka, stoje i globalne kompanije poput MasterCarda, Vise, PayPala, Ubera i Lyfta, libra je interesantna novost na tržištu kriptovaluta, a i općenito na financijskom tržištu. U prilog joj idu i projekcije da bi mogla podnijeti od 100 do 500 puta više transakcija u sekundi od bitcoina i ethereuma te istodobno biti pokrivena “čvrstim” valutama.
– Pretpostavka je da bi ovakav background mogao riješiti pitanje volatilnosti cijene kriptovalute, što je jedna od glavnih prepreka trgovcima da prihvate postojeće kriptovalute kao metodu plaćanja te libru učiniti mainstream kriptovalutom. Hoće li to uistinu tako biti i u kojem roku, još je prerano reći – poručuje bankar.
U RBA su također stava da je još rano govoriti o nekim ozbiljnijim utjecajima na bankarsku industriju te pozdravljaju ovakve inicijative jer im pokazuju koje su sve alternative tradicionalnim financijskim proizvodima moguće u digitalnom dobu, što ih dodatno motivira da razvijaju nova rješenja.
Dejan Donev, voditelj tima za digitalnu transformaciju Erste banke, napominje da se, imajući u vidu najave kako se ponajprije radi o platformi za 1,7 milijardi ljudi koji su bez bankovnog računa i ne sudjeluju u financijskom sustavu, Hrvatska zbog visokog stupnja uključenosti građana u tom smislu teško može smatrati primarnim tržištem za takav proizvod.
– Također, s obzirom na to da su financijska tržišta izrazito regulirana, u konkretnom slučaju to može rezultirati složenim i dugotrajnim procesom dobivanja svih potrebnih odobrenja regulatora za početak rada, posebno imajući u vidu izazove u smislu zaštite privatnosti i tajnosti podataka korisnika, kao temeljnom preduvjetu funkcioniranja financijskog sustava – otvoren je Donev.
Kartičari su se pak priklonili onoj “ako ne možeš protiv njih, pridruži im se” pa su u konzorciju koji radi na uvođenju libre Visa i MasterCard.
U Visi su obznanili da se pridruživanjem ovoj asocijaciji žele približiti onih 1,7 milijardi potencijalnih korisnika koji su izvan bankarskog sustava te da im je to prilika da im omoguće ekspertizu i platni ekosustav.
– Tragat ćemo za tim da donesemo svoju ekspertizu u sigurnost, operacije i prihvat, uz fokus na zaštitu privatnosti i povjerenje. Naša participacija u libri i ostalim projektima digitalnih valuta reflektira duh otvorenosti i znatiželje, uz priznanje da mnogo toga još ostaje nepoznato – kaže kartičar te dodaje da je ovo sam početak razvoja digitalnih valuta i još ne znaju na koje bi ih načine korisnici i trgovci željeli upotrebljavati.
Istina je, puno toga je još nepoznato. No, kad je Facebook posrijedi, skepsa je opravdana – “bolje, jeftinije i otvorenije” financijske servise iz librina White Papera mogli bismo – skupo platiti.
Pogledajte i video o uvođenju eura:
Libra nema veze s financijskim sektorom pa ga ne može niti uzdrmati. Financijski sektor čine monetarne financijske institucije (središnje i poslovne banke), osiguravajuća društva, mirovinski fondovi i dr., a koji se bave kreditima u formi fiat novca, osiguranjem od rizikaa i upravljanjem ušteđevinama zaposlenih kako bi im se isplaćivale mirovine. Libra je samo jedan u nizu financijskih derivata kakvih ima tisuće i ne može niti teorijski niti praktički ugroziti tradicionalni financijski sektor. Kopirate glupe tekstove s internta bez da znate o čemu pričate.