Od 1971. godine od kada MUP vodi statistiku do kraja 2020. godine u cestovnom prometu u Hrvatskoj je poginulo 44.192 osobe. To je broj stanovnika gradova poput Siska ili Varaždina, odnosno mnogo više ljudi nego što je poginulo u Domovinskom ratu. U isto je vrijeme u prometnim nesrećama ozlijeđeno 894.802 osoba, dakle, više ljudi nego što živi u Zagrebu. Iako je broj poginulih na cestama u konstantnom padu, broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometu je i dalje veliki problem. Sjetimo se nedavne katastrofalne nesreće autobusa u kojoj je poginulo 10 osoba, a ozlijeđene 43 osobe.
Zbog toga je Vlada krajem srpnja prihvatila novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030., šesti od samostalnosti kao strateški dokument Republike Hrvatske. Peti, koji je vrijedio od 2011. do 2020., skoro je ispunio svoj glavni cilj – 50% smanjenja smrtnosti na cestama. Godine 2010. je, naime, u Hrvatskoj na cestama poginulo 426 osoba, a lani je život na cestama izgubilo 237 ljudi. Pa i ako uzmemo da lanjska godina nije najrelevantnija zbog dugačkog zatvaranja, što je i uvaženo Nacionalnom strategijom, u 2019. je bilo 297 poginulih, po prvi put ispod 300. No, trend smanjenja je u posljednjih nekoliko godina (ne računajući 2020.) u stagnaciji, a i statistički podaci do kraja srpnja ove godine nisu pozitivni – 19 osoba je više poginulo nego u isto vrijeme 2020. (+13,1%).
Glavni cilj novog Nacionalnog plana jest ponovno smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50 posto.
Kao posebni cilj navedeno je unapređenje sigurnosti cestovnog prometa, koji se planira ostvariti provedbom 190 aktivnosti koje su svrstane u tri osnovne kategorije (edukacijske, inženjerske i zakonske) te podijeljene u 71 mjeru i 13 područja djelovanja poput sigurne brzine i vožnje, vožnje bez utjecaja alkohola, droga i lijekova, sigurne infrastrukture i vozila. Dakako, najveća pažnja mora se posvetiti sigurnoj brzini i vožnji bez utjecaja alkohola te edukaciji mladih vozača. U čak 39% teških prometnih nesreća kao jedna od okolnosti je preveliku brzinu, a u 17% teških prometnih nesreća okolnost je isključivo brzina. Primjerice, u 2019. godini 136 ljudi je poginulo u prometnim nesrećama koje su imale uzrok nepropisne brzine i brzine neprimjerene uvjetima vožnje. Uz to, u 22 % teških prometnih nesreća bio je prisutan alkohol i psihoaktivne tvari.
Četvrtina osoba koje su uzrokovale tešku prometnu nesreću pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih tvari imaju 25 godina ili manje, dok je polovica mlađa od 35 godina.
Uz preventivno-edukativne i druge mjere, planiraju se i izmjene i dopune zakonske regulative. Primjerice, za sigurnu brzinu planira se revidiranje tolerancije uređaja za mjerenje brzine te svođenje na minimalno moguću. Uz to, sukladno svjetskim smjernicama, postupno uvoditi sustav za nadzor brzine u vozilu koji vozače informira o njihovoj trenutačnoj brzini kretanja te ih upozorava ako voze nepropisnom brzinom.
Što se tiče vožnje pod utjecajem alkohola, zakonskim izmjenama se planira uvođenje izvanrednih liječničkih pregleda i edukacije za vozače recidiviste upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i opojnih sredstava uz djelovanje na promjenu ponašanja. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti predložiti obvezu ugradnje Alcohol Interlock uređaja u vozila osoba koje su u više navrata sankcionirane zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Radi se o uređajima za provjeru prisutnosti alkohola u dahu, pa ako se utvrdi prisutnost alkohola, ne može se pokrenuti vozilo.
pa to imam u Fiat puntu i stilu narihtao sam si na 70km/h i čim prekoračim blinka mi lampica i zvučni signal