Prosječna minimalna brzina za sve građane Europske unije po državi je 30 megabita (Mpbs) po sekundi u downloadu, pokazuju istraživanja EU-a. Ispod te granice netom prije 2020. godine nalazile su se samo tri države članice EU-a, Grčka, Cipar i Hrvatska, dok su na prvom mjestu po prosječnoj brzini interneta bile Danska i Rumunjska.
No, za Hrvatsku i njezin glavni grad to bi se uskoro moglo promijeniti uvođenjem najbržeg optičkog interneta i širenjem širokopojasne infrastrukture diljem Hrvatske. Tako će, prema očekivanjima, upravo Zagreb postati grad koji je uz bok svjetskih gradova s brzim internetom.
Umjesto električne energije – svjetlost
Većina hrvatskog stanovništva i dalje koristi princip vezanja s internetom čija se konekcija omogućava uz pomoć kablova od bakra koji koriste električnu energiju. Jedan od razloga zašto je to tako je zbog nedovoljno razvijene optičke infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj. Kao rezultat, na nacionalnoj razini većina potrošača koristi internet u kojemu ima tek osnovni širokopojasni pristup, dok samo njih 21.9 posto može pristupiti brzoj širokopojasnoj infrastrukturi (30-100 Mpbs), pokazuju statistike.
Upravo uvođenjem optičkog interneta i razvitkom optičke infrastrukture, u Hrvatskoj će velike brzine biti moguće. Da sumiramo, optički se kablovi sastoje od optičkih vlakana. Kroz vlakna se prostire svjetlost i zato je optički internet otporan na sve elektromagnetne smetnje. Upravo u ovoj činjenici leži razlog zašto je tako brz i zašto informacije između uređaja mogu kolati nesmetano u realnom vremenu jedna između druge. Takvom su optičkom mrežom trenutačno pokriven razni dijelovi Zagreba, a do kraja godine ta bi se brojka trebala proširiti i na cijeli grad, a kasnije i na ostatak Hrvatske.
Trenutno, u više Zagrebačkih naselja je implementirana infrastruktura koja podržava brzine do 10 gigabita u više od 30.000 kućanstava, a u narednih godinu dana plan je proširiti to na još 170.000 kućanstava u više gradova u Hrvatskoj. Time će se potezom hrvatska metropola istaknuti jer će imati brzinu usporedivu samo s Južnom Korejom.
Hrvatska pri dnu u Europskoj uniji po pitanju brzine
Zamjena bakrenih žica bit će veliki korak naprijed, jer za Nenada Šlibara, člana Uprave i glavnog direktora za tehniku u Telemachu, bakar i optika su, kako navodi, neusporedivi.
- Upravo je stabilnost internetske veze glavna prednost optičke infrastrukture. Naime, prespajanja i spajanja bakrenih žica, uzrokuje dodatna gušenja i posljedično nestabilnost veze. Dodatno, duljina bakrenih kablova značajno utječe na kapacitet, ali i na stabilnost veze što nije slučaj s optičkom infrastrukturom gdje su gušenja zanemariva. Uglavnom, usporedba bakrene i optičke mreže je kao da uspoređujete automobil iz 80-ih s današnjim automobilima iz neke top klase. Jednostavno to nije usporedivo – istaknuo je Šlibar.
Kao jednu od glavnih prednosti optičkog interneta naveo je i potrošnju struje, koja praktički ostaje u današnjim granicama potrošnje za 200 puta veći kapacitet.
Zagreb bi tako mogao imati i najbržu mrežu u Europi. Sadašnje maksimalne brzine interneta iznose oko 500 megabita u sekundi, a u ovoj priči riječ je o 10 gigabitnoj mreži. Da stvar bude još jasnija, svaki download bit će gotov doslovno za sekundu.
Telemach tako počinje mijenjati položaj Hrvatske i njezinog glavnog grada glede digitalne karte unutar Europe. Ubrzano rade na širenju 5G signala na cijelu Hrvatsku, a ulagački ciklus od preko 1.7. milijardi kuna usmjeren je na izgradnju najsuvremenije optičke mreže u Hrvatskoj.
Optički Internet cijeloj Hrvatskoj
Kada je riječ o optičkom internetu, manje naseljena mjesta mogla bi još uvijek biti problem.
- Nažalost, isplativost investicija uvođenja optičkih mreža direktno ovisi o gustoći naseljenog područja. Samim time, razvoj optičke infrastrukture u rijetko naseljenim područjima je gotovo nemoguća bez sufinanciranja iz raznih EU fondova što si i adresira kroz tzv. PRŠI područja – potvrdio je Šlibar i dodatno se referirao na pitanje internetske veze na hrvatskim otocima.
Upravo zato, Europska komisija nudi pristup fondovima čijih je hrvatska regionalna politika dio. Naime, ruralna i prigradska naselja širom Hrvatske uskoro će moći pristupiti internetskim uslugama velike brzine uz pomoć sufinanciranja EU-a tzv. PRŠI područja kao i kroz razvojNacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture (NPBBI) kojim se potiče njezina izgradnja brzine interneta nove generacije.
Shema izgradnje obuhvaća 540 prioritetnih naselja s više od 1.000 stanovnika i 5.800 manjih naselja. U narednih tri godine instalirat će se 5.650 km optičkih vlakana i time bolje povezati stanovništvo s internetom nove generacije, a to će potencijalno otvoriti vrata novim vrstama usluga i tehnogija.
- Otoci su posebna priča zbog monopola nad transportnim kapacitetima koji povezuju otoke sa kopnom. U Hrvatskoj je pokrenut projekt NPBBI kojem je upravo cilj povezati ruralna područja i otoke (tzv. agregacijska mreža) te očekujemo da će upravo otoci biti glavni fokus NPBBI projekta. Nakon što se otoci kvalitetno povežu sa kopnom, sama izgradnja optike na otocima će nam biti dodatni fokus za dovođenje i kvalitetne pristupne 10 Giga optičke mreže – zaključio je Nenad Šlibar.
Telemach planira graditi mrežu u svim većim gradovima u Hrvatskoj, a kroz programe sufinanciranja poput Plana razvoja infrastrukture širokopojaskong pristupa (PRŠI) doći i do kućanstava u manje urbanim sredinama.
U svojoj ponudi, Telemach ima tri paketa optičke mreže. Svaki paket nudi fiksnu telefoniju koja uključuje neograničene minute razgovora unutar Telemach Hrvatska fiksne i mobilne mreže, neograničene minute razgovora unutar United Group fiksne mreže te 1500 minuta razgovora prema ostalim fiksnim mrežama unutar Republike Hrvatske. Više detalja dostupno je na poveznici.
Sadržaj nastao u suradnji s Telemachom.
