Nagli skok u tehnologiji široko dostupnih pametnih uređaja u kombinaciji s COVID-19 pandemijom testirali su snage i slabosti svake industrije. To je posebno vrijedilo za industriju komunikacijskih mreža jer su se Zoom sastanci, TV streaming i gaming kod kuće natjecali međusobno za dragocjenu propusnost podataka.
Ova situacija u kojoj smo se našli dovela je do velikog interesa za 5G tehnologiju i veće brzine interneta za sve tipove korisnika. Čak i prije 2020. godine 5G je bio vruća tema. Nažalost, 5G ne voli zidove, dvostruko staklo i lišće, ali tehnologija će se sigurno poboljšati i što je još važnije, 5G će ostati donekle ograničen, posebno za one koji ne žive u ruralnim područjima. Na tržištu na kojem postoji neupitna potražnja za bržim internetskim brzinama kod kuće i nedostatak optičkih mreža za njegovu isporuku, novi igrači u industriji imaju savršeno okruženje za velika ulaganja u infrastrukturu. Razgovarali smo stoga s Nenadom Šlibarom, članom uprave i glavnim direktorom za tehniku (CTO) u Telemachu, kako bi saznali što nas čeka u ovom tehnološki uzbudljivom razdoblju.
Nalazimo se u doista u zanimljivoj eri glede digitalizacije. Roboti u kirurškim salama, umjetna inteligencija koja sve više uzima maha, povezani pametni gradovi - Je li to doista budućnost kakvu donosi 5G?
Uvođenjem 5G mreža osiguravaju se pretpostavke za povezivanje uređaja niskim latencijama i velikim brzinama, uz definiranje kvalitete usluga za različita područja primjene. Naime, u začecima se razvoj 5G mreže bazirao upravo na definiranju područja primjene iz čega se krenulo prema definiranju standarda i preporuka koje će omogućiti realizaciju brojnih naprednih rješenja kroz tehnologije mobilnih mreža – od pametnih gradova, udaljenog upravljanja robotima raznih namjena (uz prenošenje slika visoke rezolucije), povezivanja velikog broja senzora i slično. Ukratko, polazišna točka za razvoj 5G mreže bila je percepcija budućnost kakvu trebamo, nakon čega je ova slika pretočena u zahtjeve u vidu tehnologije.
Mnogi misle da je najveća prednost 5G mreže veća brzina, no ključna stvar leži u latenciji. Kako vi gledate na činjenicu da će smanjena latencija otvoriti do sada nezamislive mogućnosti na polju telemedicine, proširene stvarnosti, automatskog upravljanja?
Niska latencija je izrazito bitna značajka 5G tehnologije jer nam omogućava da, primjerice, robotima upravljamo na daljinu bez kašnjenja. Naime, kad putem 5G mreže želimo napraviti određene aktivnosti na daljinu te nad time imati nadzor u realnom vremenu, izrazito je važno da slika i pokreti koji prate spomenutu aktivnost budu sinkronizirani u realnom vremenu. Pritom je ključna garancija kvalitete koja ima za cilj osigurati da eventualna kašnjenja signala budu minimalna raspoređena kroz vrijeme, bez oscilacija koje bi eventualno mogle unijeti određena zagušenja ili povećani promet, što bi u konačnici značajno utjecalo na kvalitetu cjelokupne usluge. Upravo ove elemente definira 5G mreža kroz funkcionalnosti slicinga, odnosno kontroliranog dijeljenja mreže prema zahtijevanim parametrima kvalitete.
Pametne uređaje već imamo, sljedeći korak su pametni domovi, a nakon toga i gradovi. Kada možemo očekivati prve "prave" pametne gradove u Hrvatskoj?
Razvoj gradova prema tzv. pametnim, stvar je transformacije koja se događa kroz više faza. Prije svega, potrebno je definirati glavne izazove s kojima se određeni grad suočava. Negdje je to upravljanje prometom ili javnim prijevozom, dok primjerice u nekom manjem mjestu to može biti potreba za osiguravanjem primarne zdravstvene zaštite. Jednako tako, pametne gradove treba gledati kroz funkciju postizanja okruženja poželjnog za život. Pametni gradovi će obogatiti živote stanovnika i učiniti lokalne samouprave transparentnijim i učinkovitijim u odgovoru na potrebe svojih građana, a aplikacije pametnih gradova promijenit će način na koji gradovi funkcioniraju i u kojima danas živimo i radimo. No da bi se to postiglo primarno je osigurati kvalitetan pristup Internetu, što uključuje i izgradnju optičke infrastrukture.
Prvi u Hrvatskoj gradite 10 Giga optičku mrežu. Kako je sve počelo?
Kao i svaki ozbiljan posao i ovaj je započeo analizom tržišta gdje smo uvidjeli da se razvoj optičke infrastrukture događa iznimno sporo pa tako u Zagrebu nekoliko desetaka tisuća kućanstava još uvijek nema optički priključak na Internet. Hrvatska je godinama bila pri samom dnu EU kad je riječ o širokopojasnoj infrastrukturi. Stvari su se polako počele mijenjati na bolje pa smo u 2021. rangirani kao 19.-ta od 27 zemalja članica EU, no to još uvijek nije dovoljno. Zato smo, nakon što smo utvrdili da u tom području ima još dosta prostora, formirali ekspertni tim, odabrali tehnologiju i dobavljača opreme i bacili se na posao. Krenuli smo s projektiranjem prvih naselja i svega šest mjeseci nakon prve analize krenuli s izgradnjom mreže. Prvi pilot korisnici bili su spojeni na mrežu samo sedam mjeseci nakon odluke da krećemo s izgradnjom optičke mreže, što je zaista rekordan rok.
Pritom treba reći da smo se prilikom odabira tehnologije vodili za najkvalitetnijom i najmodernijom tehnologijom, koju trenutačno predstavlja tzv. 10 Gigabitna simetrična pasivna optička mreža (XGS-PON). Želja nam je bila našim korisnicima osigurati najnovije i najbolje usluge koje su u ovom trenutku raspoložive u svijetu pa neki naši korisnici već danas imaju priliku surfati najbržom optičkom mrežom u Hrvatskoj,
5G frekvencije spadaju u neionizirajuće zračenje koje nije štetno za ljude. Dapače, 700 mhz frekvencija koja se do nedavno koristila za TV signal je oslobođena upravo za 5G, a nitko se nije žalio na nju. Hoće li Telemach uložiti dodatne napore u edukaciju građana o prednostima 5G tehnologije i sigurnosti korištenja?
Telemach kontinuirano djeluje u okviru HUP ICT udruge kroz koju, između ostalog, ukazujemo na uvriježene predrasude o zračenju s namjerom edukacije stanovništva o toj temi. Ova problematika prepoznata je i od državnih institucija poput HAKOM-a te Ministarstva zdravstva pa udruženim aktivnostima zajedno djelujemo na području edukacije stanovništva, ali i raznih udruga koje svoje djelovanje usmjeravaju ovoj tematici.
Kako vidite Hrvatsku za pet godina glede 5G općenito? Neka istraživanja govore da će otvoriti mnoge investicije i potaknuti rast BDP-a.
Prema istraživanju Svjetske udruge mobilnih operatera GSMA, do 2034. korištenje 5G mreže generirat će porast europskog BDP-a od 2,9 posto, odnosno 135 milijardi dolara. Neupitno je da 5G donosi brojne pozitivne učinke kroz ubrzavanje gospodarskog i društvenog razvoja. Povećanje općeg stupnja digitalizacije uzrokuje rast BDP-a, a investicijama u 5G otvaraju se nova radna mjesta te raste i produktivnost po zaposleniku. Tu su i brojni neizravni pozitivni utjecaji koji se ogledaju kroz osiguranje implementacije pametnih gradova, školstvo na daljinu, odvijanje raznih poslovnih aktivnosti na daljinu i dr.
Kako vi predviđate da će izgledati pokrivanje Hrvatske 5G signalom i kada možemo očekivati dovoljnu pokrivenost? Hoće li postavljanje više vrsta odašiljača predstavljati problem?
Pokrivanje velikih gradova i turističkih središta ići će relativno brzo, dok je za očekivati da će za pokrivanje ruralnih sredina s 5G signalom velikog kapaciteta trebati nešto više vremena. Predviđanja su da bi do 2025. cijela Hrvatska bila pokrivena kvalitetnim 5G signalom, a Telemach ovom mrežom već do početka idućeg ljeta planira pokriti cijelu Hrvatsku gdje postoji korisnička potreba.
Kako će Telemach u budućnosti nastaviti razvijati ili implementirati optičku mrežu za svoje korisnike? Na čemu planirate nastaviti raditi?
Intenzivno radimo na povećanju dosega Telemach optičke infrastrukture koja je danas dostupna u raznim dijelovima Zagreba, a kojom u idućih pet godina planiramo pokriti oko 500.000 kućanstava. Tehnološki izrazito napredna, ova mreža će značajno unaprijediti korisničko iskustvo, a upravo s namjerom da našim korisnicima omogućimo najnaprednije usluge, uz izgradnju mreže kontinuirano radimo na unaprjeđenju kvalitete svih naših usluga te postavljamo nove, visoke standarde na svim razinama - od prodaje do faze održavanja.
Sadržaj nastao u suradnji s Telemachom.
