za i protiv

'ZAMP se ponaša kao monopolist!' Direktor: Naše su naknade niže od europskih

ZAMP
Foto: Pixsell
1/5
07.02.2015.
u 11:12

O autorskim pravima, ilegalnom preuzimanju audio i video sadržaja s interneta te visini naknada ZAMP-u govore Miroslav Ambruš-Kiš, slobodni novinar i publicist i Nenad Marčec, glavni direktora HDS ZAMP-a

Policija je nedavno zbog povrede autorskih prava kazneno prijavila 33-godišnjeg DJ-a koji je, kako navode, puštao glazbu bez potrebnih odobrenja nadležnih tijela. Sumnjiči ga se da je tuđe pjesme preradio i spremio na računalo te ih puštao u jednom riječkom ugostiteljskom objektu, čime je ZAMP oštetio za više desetaka tisuća kuna.

Otići u kino ili skinuti film s interneta? Kupiti CD ili možda pjesmu s nekog od sve brojnijih internetskih servisa za prodaju glazbe. O autorskim pravima, ilegalnom preuzimanju audio i video sadržaja s interneta te visini naknada ZAMP-u govore Miroslav Ambruš-Kiš, slobodni novinar i publicist te član Piratske stranke i Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

>> Policija kazneno prijavila DJ-a koji je ilegalno prerađivao i puštao glazbu


Miroslav Ambruš-Kiš, slobodni novinar: ZAMP se kao ispostava udruge građana ponaša kao monopolist

1. Mislite li da bi niže cijene originalnih audio i video sadržaja smanjile broj ilegalnih preuzimanja. Koji je glavni razlog zašto se velik broj Hrvata umjesto odlaska u kino odlučuje ilegalno skinuti film s interneta?

Kopiranje glazbe, i u novije vrijeme filmova, ima korijene u društvenom običaju posuđivanja knjiga. Kako su se pojavljivali novi mediji evoluirao je i taj običaj. Razmjenjivale su se ploče, videokasete… “Posjedovanje” tzv, originala uvijek se razlikovalo od posuđivanja. Posudba, pa i kopiranje, imalo je karakter - informacije. U digitalno doba kopije imaju karakter nematerijalne identične kopije. To muči producente zabavnih sadržaja jer se nisu prilagodili vremenu. Appleov iTunes Music Store dokazao je da su se promijenile navike korisnika; ukinut je medijator. Kako za glazbu, tako i za filmove, TV serije, softver. Tko se nije prilagodio - magarac ga bio. Nije u pitanju treba li biti “jeftinije”, nego u prilagođenom poslovnom modelu prodaje, i u pravoj cijeni. To je tržište u kojemu odlučuje kupac, ako uopće ima priliku. Ako nema, naći će načina.

2. Jesu li autorska prava u Hrvatskoj dovoljno zaštićena, te treba li njihovu zaštitu dodatno ojačati ili 'ublažiti’?

Autorska prava uopće nisu problem, nego je problem u poslovnom modelu koji ne ide u korak s vremenom. Danas u glazbi kupac želi kupiti samo broj koji odabere, a ne cijeli album. Danas su se kinematografi prilagodili na digitalno, čak i nakladništvo knjiga i multimedije, ali glazbena industrija nije. Autorska prava u vrijeme identičnih kopija nisu ista kao u vrijeme kada se govorilo o originalima. Nekad su skladatelji živjeli od tiskanja partitura, a glazbenici i pjevači od izvođenja glazbe uživo. Inzistiranje na “originalu” ima korijene u XIX. stoljeću i potrebno ga je u digitalno doba temeljito reformirati.

3. U kojoj mjeri na piratstvo u Hrvatskoj utječe činjenica kako do mnogih sadržaja na servisima poput iTunesa, Netflixa i sl. nije moguće doći legalnim putem?

To je problem onih koji su trebali aktivno participirati u novim poslovnim modelima. Primjer: ako ZAMP može potpisati ugovor s YouTubeom za participaciju u prihodu od oglasa, zašto se ne radi na drugim poslovnim modelima? Sada se poslovni propusti i inercija na području na kojemu se mora pokazati poslovna inicijativa, nadoknađuju parafiskalnim nametima i rentom, pri čemu se publika, dakle kupci, tretiraju kao prekršitelji. To je loše i za proizvođače sadržaja (umjetnike, produkcijske kuće), i za korisnike. Neki javni zagovornici pogrešnoga bez potrebe proizvode odvratnost u svojih poklonika.

4. Kako komentirate česte medijske napise o visokim parafiskalnim nametima ZAMP-a. Smatrate li da su oni previsoki ili prenisku u odnosu na naknade u drugim zemljama Europske unije?

ZAMP, kao ispostava udruge građana, ponaša kao monopolist. Ima i drugih udruga građana koji su na svoj način monopolisti (HAK, Lovački savez), ali za svoju poslovnu aktivnost pružaju i koliko-toliko adekvatnu uslugu. ZAMP pokušava svoj toksičan model poslovanja proširiti i na književnost, ubirući - onako kako se naplaćuje udio u cijeni npr. praznih optičkih medija, memorijskih ključića, hard diskova - i na uredski papir. Pa i na udio u pristojbe za pročitane knjige iz knjižnica! To samo pokazuje koliko je taj model postavljen pogrešno i na štetu, recimo to tako, potrošača. S druge strane, nitko ne kaže da vas zato što ste platili za prazne medije ne treba peći savjest…

5. Kako općenito ocjenjujete slobodu govora u hrvatskim medijima, pogotovo na internetu?

Na internetu neka se svatko bori za svoj broj klikova. Tko dopušta komentirati, neka mu komentiraju. Tko napravi pravila komentiranja, pa se neki komentari brišu, neka mu je tako. Inače, broj klikova je potpuno pogrešan način vrednovanja sadržaja, ali to je druga tema. Međutim, svatko tko istupa u javnosti treba imati i odgovornost za istupe, pa tim samim svaki napad na koncepti nekoga medija - u javnom govoru - nije nužno i napad na samu slobodu govora. Granice, međutim, trebaju biti kao i u svakom drugom obliku slobode: pojedinačna sloboda je neograničena osim jedino istom takvom slobodom drugoga. Verbalno nasilje nije sloboda govora, kao što ni fizičko nasilje jačega nad slabijim nije sloboda, nego je prekršaj. No, tu se radi o argumentima, a za licitiranje argumentima žestoko nam nedostaje građanskog odgoja. Sloboda govora također se ne sastoji u negiranju znanstvenih činjenica. Tvrdnja da neki bapski pripravak liječi rak, internetski umnožena, društveno je opasna i unesrećuje ljude koji takve tvrdnje ozbiljno shvate. Jednako je i s aktivnostima poput negiranja klimatskih promjena ili idiotska kampanja protiv cijepljenja. Takve tvrdnje bile bi jednako apsurdne kao tvrdnja da je zemlja zapravo ravna ploča. I dok se tvrdnji o ravnoj ploči možemo smijati, one druge su opasne i trebale bi biti kažnjive.


Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a: Naše su naknade niže od europskog prosjeka

1. Mislite li da bi niže cijena originalnih audio i video sadržaja smanjila broj ilegalnih preuzimanja. Koji je glavni razlog zašto se velik broj Hrvata umjesto odlaska u kino odlučuje ilegalno skinuti film s interneta?

Cijene pristupa legalnim audio i video sadržajima na internetu već su formirane na način da "konkuriraju" ilegalnom. To je kod glazbenog sadržaja s jedne strane dovelo do povećanja legalnog korištenja glazbe putem servisa kao što su YouTube, Deezer, Rdio, GooglePlay music itd. Međutim, s druge strane upravo zbog vrlo niskih cijena za pristup milijunima glazbenih djela (besplatno kod YouTube-a i 50-tak kn mjesečno kod GooglePlay musica i Deezera) glazbenici od online korištenja na kraju dobiju mrvice koje nisu dovoljne za ulaganja u nova glazbena djela niti za osnovne životne potrebe.

Obzirom da su u RH legalni servisi tek započeli s radom, HDS ZAMP ističe svoje zadovoljstvo jer će hrvatski autori konačno dobiti svoje prve honorare od legalnog online korištenja. Međutim, istovremeno smo i oprezni jer postoje primjeri svjetskih imena koji napuštaju sustav čak i na uređenim tržištima kao što je Taylor Swift napustila Spotify.

HDS ZAMP svakako podržava da publika danas ima jednostavniji i jeftiniji pristup glazbi, ali s druge strane radimo na pronalasku pravednog balansa u kojem bi svi bili zadovoljni, i publika i glazbeni servisi, ali da i oni koji glazbu stvaraju mogu dalje raditi i od svog rada živjeti. To se svakako prije svega odnosi i na smanjenje ilegalnog korištenja.

2. Jesu li autorska prava u Hrvatskoj dovoljno zaštićena, te treba li njihovu zaštitu dodatno ojačati ili 'ublažiti'?

Zakonom zajamčena autorska prava u Hrvatskoj su sasvim usklađena s pravnom stečevinom EU i u tom smislu postoje sve zakonske pretpostavke za kvalitetno ostvarivanje autorskih prava. Ono na čemu treba raditi jest svakako povećanje legalne on-line ponude i edukacija građana o važnosti poštivanja kreativnog rada i stvaralaštva kroz poštivanje autorskih prava. U tom smislu treba raditi i na jačanju provedbe zajamčenih prava.

3. U kojoj mjeri na piratstvo u Hrvatskoj utječe činjenica kako do mnogih sadržaja na servisima poput iTunesa, Netflixa i sl. nije moguće doći legalnim putem?

Prije svega, potrebno je reći da glazbena ponuda danas obuhvaća i bez iTunesa gotovo sve što možete poželjeti, bilo za preslušavanje ili kupnju putem već nabrojanih servisa. Što se tiče filmske ponude, i tu se ponuda stalno povećava, videoteke MaxTv-a, B-neta (Vipneta), Iskona i ostalih bogate su ponudom hit filmskih naslova. Tu su također i PickBox te Oyo Nove Tv koji preferiraju serije te GooglePlay Movies. Cijene su i tih servisa pristupačne i opet formirane da konkuriraju ilegalnom. No, i bez obzira na sve navedeno, piratstvo i dalje cvjeta te vjerujemo da se još uvijek više od 90% sadržaja (osobito video) konzumira ilegalno.

Da li bi daljnje spuštanje cijena dovelo do većeg legalnog korištenja? Pa sigurno da bi, ali pitanje je koliko to doista ima smisla za kreativce i kreativnu industriju.

Uz to HDS ZAMP već godinama radi upravo na privlačenju legalnih online servisa i kroz stvaranje regionalnog tržišta i kroz jednostavnu proceduru licenciranja. Neki od njih su nam se odazvali, a neki još nisu. Bez obzira na to, i dalje u našim europskim i svjetskim kontaktima radimo na daljnjem privlačenju.

4. Kako komentirate česte optužbe o visokim parafiskalnim nametima ZAMP-a. Smatrate li da su oni previsoki ili prenisku u odnosu na naknade u drugim zemljama Europske unije?

Naknade koje se plaćaju za korištenje glazbenih djela u javnosti i poslovanju nisu parafiskalni namet (koji po svojoj definiciji spada u javni prihod) već se iz njih isplaćuju honorari za one osobe čija se djela (vlasništvo) tako koriste. Optužbe u njihovoj visini zapravo nisu utemeljene jer je riječ o naknadama koje su znatno niže od europskog prosjeka i naknada u usporedivim zemljama Unije. Studija Ekonomskog instituta iz Zagreba, u kojoj je obuhvaćena 21 europska zemlja, pokazala je da je licenca za glazbu u Hrvatskoj podcijenjena te da ima minimalni učinak na poslovanje ugostitelja.

5. Kako općenito ocjenjujete slobodu govora u hrvatskim medijima, pogotovo na internetu?

Ne vidim da bi sloboda govora u Hrvatskoj bila ograničena. Važno je imati otvoren i slobodan dijalog uz uvažavanje svih sugovornika jer jedino se tako može doći do pronalaženja rješenja problema, pa onda i stvaranja ljepšeg i ugodnijeg životnog okružja.

Komentara 8

AN
andrew
11:18 07.02.2015.

Lihvari

RA
rakikaki
13:00 07.02.2015.

Kakav svijet! Lopov navuce na sebe odjelo i vise nije lopov nego biznismen.

NB
Navrnuti Bracanin
13:42 07.02.2015.

Ali zato su plate veće nego u Evropi. Ajde lovit rake govnare!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije