Prošlih su desetak dana velike aktivnosti središnje banke na tržištu.
Naime, nakon odluke o uvođenju proširene osnovice za obračun minimalno
potrebnih deviznih potraživanja porasla je potražnja za devizama i
snažnije je potaknut rast tečaja.
Banke su zbog toga pojačale i potražnju za kunama te je zabilježena
visoka razina plasmana na obratnoj repo aukciji. Kako bi bio
zaustavljen rast tečaja središnja je banka prvo najavila otkazivanje
obratne repo aukcije prošloga tjedna, a potom intervenirala
na deviznom tržištu prodajom deviza, i to prvi put nakon više od
dvije i pol godine. Time je s tržišta povučeno oko 3,4
milijarde kuna (povrat obrnutog repa od 2,48 milijardi kuna i devizna
intervencija u protuvrijednosti od 930 milijuna kuna).
Tako je izazvana i jača potražnja za kunama na tržištu koja je
pridonijela rastu kamatnih stopa kod depozita najkraćeg roka dospijeća
znatno iznad razine od 4 % nakon vrlo dugog razdoblja, ostavljajući i
dalje pritiske na tržištu. Dugoročnije su kamatne stope također
porasle, ali u blažem iznosu s obzirom na to da se ne očekuje
takva likvidnost na tržištu u duljem roku. Tromjesečni
ZIBOR našao se na oko 4,6 %.
U sjeni tih događanja ostala je još jedna aukcija trezorskih zapisa
Ministarstva financija na kojoj je znatno smanjena potražnja
investitora, plasman je bio i malo niži od planiranog, a prinosi na
najznačajnije jednogodišnje trezorske zapise ponovno su povećani na 4,0
%. Ukupni je iznos upisanih zapisa zbog značajna dospijeća zapisa pao,
pa je kumulativni ovogodišnji neto-upis smanjen. Prinos je na
tromjesečne zapise smanjen, a na šestomjesečne zapise ostao je
nepromijenjen, na 3,55 %.
TRŽIŠTE NOVCA - ANALIZA RAIFFEISEN BANKE