Nije poznato kome se prodaju državne nekretnine, a Ministarstvo državne imovine imena kupaca ne objavljuje zbog zaštite identiteta, no u Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu da je to pogrešno.
Ministarstvo se, naime, poziva na članak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka kojom je propisano da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.
Međutim, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navode kako u konkretnom slučaju regulativa o upravljanju državnom imovinom i postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretnina u vlasništvu RH, ne precizira obvezu objave osobnih podataka, piše Poslovni.hr.
Međutim, kako su posrijedi nekretnine u vlasništvu države koje ostvaruju prihode, iz AZOP-a ukazuju i da je u tom slučaju u primjeni i Zakon o pravu na pristup informacijama, koji u pojedinim slučajevima u smislu GDPR-a predstavlja pravnu osnovu za objavu za objavu podataka.
U članku 10. stavku 1. taj zakon propisuje da su “tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, između ostalog, objavljivati obavijesti o raspisanim natječajima, te obavijest o ishodu natječajnog postupku”.
Članak 16. stavak 3 tog zakona propisuje da informacije o raspolaganju javnim sredstvima trebaju biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, stoji u odgovoru koji potpisuje ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača.
– Naglašavamo kako pri objavi informacija koje u sebi sadrže osobne podatke treba voditi računa o tome da se postigne pravična ravnoteža između dva konkurirajuća prava (na zaštitu osobnih podataka i na pristup informacijama), pri čemu naglašavamo da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo – ističu u AZOP-u.