Službenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, barem oni u Zagrebu i Splitu, rade u zgradama čija tržišna vrijednost premašuje 440 milijuna kuna, pokazala je preliminarna procjena vrijednosti objekata u vlasništvu HZMO-a.
Većina vrijednosti odnosi se na samo tri zgrade – one u Mihanovićevoj i Tvrtkovoj ulici u Zagrebu te zgrade na Zapadnoj obali u Splitu. Riječ je o golemim zdanjima u centru dva najveća hrvatska grada, odnosno na lokacijama izuzetno atraktivnima za razvoj hotelskog smještaja visoke kategorije ili drugu poslovnu namjenu. S druge strane, lokacije su jednako neatraktivne za korisnike i zaposlenike HZMO-a zbog gradskih gužvi i činjenice da u blizini ne postoji osigurano parkiralište, što dodatno komplicira pristup uslugama i za poduzetnike.
Previše kvadrata
Dodatno, zgrade su neadekvatne za organizaciju poslovanja samih službi HZMO-a pa se u Mirovinskom zavodu razmatra mogućnost komercijaliziranja nekretnina u vlasništvu i preseljenje u novije i modernije prostore. Namjera je za novac koji se dobije od zgrada u vlasništvu osigurati ujedinjavanje službi u adekvatnijim prostorima na pristupačnijim lokacijama. Osim što bi tim projektom HZMO ostvario i višak sredstava, osigurao bi i efikasniji rad svojih službenika te bolju uslugu korisnicima. Nisu to jedine zgrade koje HZMO koristi jer ima 91 ispostavu diljem Hrvatske, ali u šest nekretnina obuhvaćenih programom radi najveći dio ukupne radne snage koja broji više od 2500 službenika.
Zagreb, u kojem se nalazi središnji ured HZMO-a, ima najveći broj zaposlenika, koji rade u pet poslovnih zgrada. Te su zgrade procijenjene na 290 milijuna kuna, a prostiru se na ukupno 26 tisuća četvornih metara površine. U HZMO-u pak vjeruju da je za rad svih službenika dovoljno oko 15 tisuća četvornih metara modernog radnog prostora, a takvih poslovnih zgrada u Zagrebu ima na raspolaganju. Najvrednija nekretnina među zagrebačkim adresama svakako je zgrada u Mihanovićevoj ulici čija je procijenjena vrijednost 164 milijuna kuna. Riječ je o vrlo atraktivnoj lokaciji nadomak luksuznom hotela Esplanade. Peterokatnicu je projektirao poznati zagrebački arhitekt Rudolf Lubynski, koji je na toj zgradi stvorio i specifičan arhitektonski izričaj kombiniranjem elemenata secesije i art décoa te uvođenjem inovacija u dekoriranje njezinih interijera. Na više od 13.000 četvornih metara sagrađena je tako zgrada čija je namjena od početka bila udomiti zavod za osiguranje radnika. Ipak, u kontekstu današnjeg Zagreba i ekonomskih okolnosti zgrada na tako prestižnoj lokaciji mogla bi bolje poslužiti za razvoj privatne investicije nego da se zadrži za urede službenika koji izračunavaju mirovine. Slična je situacija i s lokacijom u Tvrtkovoj ulici, gdje se nalazi zgrada površine veće od sedam tisuća četvornih metara. Ponovno je riječ o raskošnoj zgradi s početka stoljeća koju se može staviti u funkciju privatnih investicija ili elitne stambene zone. HZMO želi komercijalizirati i manje zgrade u Trpimirovoj, Vukovarskoj i Žajinoj ulici i jedan veći stan u Gundulićevoj ulici.
Najelitnije lokacije
Izuzetno zanimljiva nekretnina je zgrada na Zapadnoj obali u Splitu čija vrijednost premašuje 20 milijuna eura. Riječ o nekretnini u blizini hotela Marjan koji će, prema planovima, uskoro postati jedan od luksuznijih hrvatskih hotela. Na toj lokaciji više nema zgrada koje bi se mogle razvijati u turističke objekte visoke kategorije, osim eventualno zgrade Gradskog poglavarstva, popularne Banovine. Zgrada nije u potpunom vlasništvu HZMO-a, već je dijeli s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Jadroplovom. Tako od ukupno 5876 četvornih metara površine HZMO-u pripada 1600 kvadrata, HZZO-u oko 1400 kvadrata, Jadroplovu 1800 kvadrata, a manje od 300 kvadrata SDP-u, dok se ostatak odnosi na zajedničke prostorije.
Vlada je u svibnju donijela odluku o prodaji te nekretnine, a za provedbu aktivnosti zadužila je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Prodaja te zgrade mogla bi osigurati razvoj nove investicije na prestižnoj splitskoj lokaciji. Inače, državni zavodi, instituti, uredi uprave pa čak i zgrade ministarstava zauzimaju neke od najelitnijih zgrada u Hrvatskoj pa bi program koji priprema HZMO bio dobrodošao i ostalim dijelovima javnog sektora kao primjer povećanja efikasnosti rada službenika i korištenja državne imovine.
VIDEO Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
i da pogodim, sve će to kupiti ekipa iz kruga šeks,valentić,škegro i potom preprodat strancima.